Ključni dokazi i brojevi
| Dokazi opisani u preglednom radu | Rezultat | Ograda |
|---|---|---|
| Osobe koje uče engleski u studiji autora Hirai, grupa sa boljim razumevanjem | 139 reči/min | Više od 75% tačnih odgovora |
| Ista studija, druga grupa | 61 reč/min | Drugačiji učinak na proveri razumevanja |
| Studija čitanja romana kod holandsko-engleskih bilingvalnih čitalaca | 17% sporije na drugom jeziku (L2) | Konkretan bilingvalni uzorak i zadatak |
Ovi nalazi navedeni su u odeljku preglednog rada o čitaocima kojima jezik čitanja nije maternji. U radu se izričito napominje da statistički podaci iz studije čitanja romana ne omogućavaju direktno uporedivu procenu apsolutnog broja reči u minutu. Važno je zadržati tu ogradu: 17% ne treba koristiti kao faktor korekcije za svaku osobu koja uči jezik. Brysbaert, 2019
Zašto je nivo znanja važniji od oznake L2
Iskustvo sa drugim jezikom menja obradu reči, uključujući osetljivost na to koliko se često pojavljuju. Studija autora Whitford i Titone ispituje te efekte pomoću pokreta očiju tokom čitanja odlomaka. Zato dve osobe sa istim prvim i drugim jezikom mogu imati različite zahteve obrade jer se razlikuju po izloženosti jeziku i nivou znanja. Whitford et al., 2012
Poznavanje reči deo je tog konteksta. Istraživanja pokrivenosti teksta poznatim rečima ispituju koliko reči iz određenog teksta čitalac poznaje, dok procene veličine vokabulara zavise od toga da li se broje oblici, leme ili porodice reči. Sama procena broja poznatih reči ne može predvideti tečno čitanje svakog teksta. Nation, 2006 Brysbaert et al., 2016
Zašto broj reči u minutu ne omogućava direktno rangiranje jezika
Različiti jezici koriste različit broj pisanih reči da izraze uporedive informacije. Dužina reči, morfologija i sistemi pisanja utiču na jedinicu koja se broji. Zato pregledni radovi o brzini čitanja i pokretima očiju ne podržavaju tumačenje manjeg broja reči u minutu na drugom jeziku kao pokazatelja niže inteligencije ili sporijeg razmišljanja uopšte. Brysbaert, 2019 CLIFTON et al., 2015
Šta na to utiče?
Težina teksta i uputstva za zadatak menjaju rezultat
Čitanje iz zadovoljstva, učenje i pronalaženje činjenice različiti su zadaci. Istraživanja pokreta očiju pokazuju kako težina reči i zahtevi razumevanja utiču na vizuelno prikupljanje informacija. Poznatu priču i nepoznat stručni članak ne treba posmatrati kao međusobno zamenljive načine ispitivanja jedne fiksne brzine čitanja. Rayner, 1998 CLIFTON et al., 2015
Regresije mogu pomoći čitaocu da razreši nejasnoće. Eksperimentalni dokazi da ograničavanje ponovnog čitanja narušava razumevanje upozoravaju da svaku pauzu ili vraćanje pri čitanju na drugom jeziku ne treba smatrati neefikasnošću koju treba suzbiti. Deo dodatnog vremena može služiti razumevanju. Schotter et al., 2014
Može li vežbanje smanjiti razliku?
Pregledni radovi potvrđuju važnost jezičkog iskustva i efikasnog prepoznavanja reči, ali ne utvrđuju univerzalan broj sati potreban da se dostigne brzina čitanja na prvom jeziku. Ovi primeri iz različitih studija takođe ne daju valjanu prognozu napretka vežbanjem prema uzrastu i polu. Napredak treba meriti u uporedivim zadacima i jezičkim uslovima. Rayner et al., 2016 Whitford et al., 2012
Koristite odgovarajući nepoznati materijal, proveravajte razumevanje i zabeležite jezik i cilj svakog merenja vremena. Brže čitanje lakšeg teksta može biti korisno, ali samo po sebi ne pokazuje da je sposobnost čitanja u istoj meri napredovala i na težem materijalu. Smisleno poređenje zahteva dovoljno sličnu težinu i cilj. Brysbaert, 2019 Nation, 2006
Praktičan odgovor je, dakle, raspon mogućnosti, a ne jedan množilac. Objavljeni rezultati od 139, 61 i 17% ilustruju koliko su populacija i zadatak važni. Treba da pomognu u tumačenju razlika, a ne da postave novi univerzalni prag za osobe koje uče jezik. Brysbaert, 2019
Isprobajte povezani besplatni test
Test brzine čitanja
Isprobajte test brzine čitanja na jeziku koji razumete i odgovorite na pitanja za proveru razumevanja. Rezultate sa različitih jezika držite odvojeno. Brojevi iz istraživanja na engleskom služe kao kontekst, a ne za preračunavanje u vaš nivo znanja jezika ili IQ.
Česta pitanja
Da li je dvostruko sporije čitanje na drugom jeziku nenormalno?
Ove studije ne određuju koji bi odnos brzina kod pojedinca bio nenormalan. Nivo znanja, težina teksta i cilj zadatka previše se razlikuju da bi se izveo takav zaključak. Brysbaert, 2019
Mogu li da uporedim broj reči u minutu na engleskom sa drugim jezikom?
Samo uz uvažavanje razlika u pisanim jedinicama i količini informacija po reči. Sam broj reči u minutu ne omogućava poređenje koje je nezavisno od jezika. Brysbaert, 2019
Da li treba da se prisiljavam da prestanem da ponovo čitam?
Ne na osnovu pretpostavke da je svako vraćanje štetno. Ponovno čitanje može pomoći razumevanju, koje treba procenjivati zajedno sa brzinom. Schotter et al., 2014
Izvori
- Brysbaert (2019). How many words do we read per minute? A review and meta-analysis of reading rate.
- Rayner et al. (2016). So Much to Read, So Little Time.
- Rayner (1998). Eye movements in reading and information processing: 20 years of research..
- CLIFTON et al. (2015). Eye movements in reading and information processing: Keith Rayner’s 40 year legacy.
- Whitford et al. (2012). Second-language experience modulates first- and second-language word frequency effects: Evidence from eye movement measures of natural paragraph reading.
- Nation (2006). How Large a Vocabulary is Needed For Reading and Listening?.
- Schotter et al. (2014). Don’t Believe What You Read (Only Once).
- Brysbaert et al. (2016). How Many Words Do We Know? Practical Estimates of Vocabulary Size Dependent on Word Definition, the Degree of Language Input and the Participant’s Age.
Citirajte ovu stranicu: Koliko je čitanje na drugom jeziku sporije?. Helibrain. 2026. https://helibrain.com/sr/answers/reading-speed-in-a-second-language. CC BY 4.0.
Upoznajte sposobnost na koju se odnosi ovaj odgovor
Istražite načine merenja, poređenja po uzrastu i dokaze o tome šta utiče na učinak.
Sve mentalne sposobnosti