Pređite na sadržaj

Test brzine čitanja (reči u minuti)

Pročitajte kratku priču svojim uobičajenim tempom, pa odgovorite na 4 pitanja o njoj. Vaše reči u minuti računaju se samo ako ste razumeli tekst. Oko 3 minuta, besplatno, bez registracije. Rezultate čuvamo zajedno s vašom IP adresom i zemljom, da bismo pravili poređenja.

Autor: tim HelibrainPregledao Robert, kandidat za doktorat iz biofizikeObjavljeno: Poslednja provera:

Koliko brzo čitate?

Pročitajte kratku priču, pa odgovorite na 4 pitanja o njoj, bez vraćanja na tekst.

Vaša brzina se računa ako tačno odgovorite na bar 3 od 4 pitanja. Čitajte svojim uobičajenim tempom, kao kada čitate iz zadovoljstva.

Sat teče od trenutka kada se tekst pojavi dok ne pritisnete „Pročitano“. Ako tokom čitanja napustite stranicu, pokušaj se završava.

Kako da čitate rezultat

  • Reči u minuti: dužina priče u rečima podeljena vremenom od trenutka kada se tekst pojavio do trenutka kada ste pritisnuli „Pročitano“.
  • Tačni odgovori: 4 pitanja o priči, postavljena kada je tekst već sakriven. Vaša brzina se računa samo uz najmanje 3 tačna odgovora, jer brzo čitanje bez razumevanja nije čitanje nego preletanje teksta.
  • Ne računa se: prikazuje se kada je tačnih odgovora premalo ili kada je brzina veća od 1.200 reči u minuti, što je daleko brže nego što dopušta čitanje s punim razumevanjem [2].

Na srpskom se rezultat ne poredi ni sa kakvim prosekom: objavljeni brojevi odnose se na čitaoce na engleskom (više u nastavku). Poredite se sa svojim pokušajima na srpskom: priča, ekran i to koliko ste odmorni pomeraju broj.

Kolika je dobra brzina čitanja?

Prema pregledu 190 studija s 18.573 čitalaca, odrasli koji u sebi čitaju na engleskom čitaju u proseku oko 238 reči u minuti u publicistici, a 260 u beletristici. Većina odraslih publicistiku čita brzinom od 175 do 300 reči u minuti, a beletristiku od 200 do 320 [1]. Ovi brojevi važe za engleski: različitim jezicima treba različit broj reči da kažu isto, pa se brzine čitanja na srpskom ne mogu direktno porediti s njima [1].

Osnovne činjenice

  • Prosečno čitanje u sebi na engleskom: 238 reči u minuti za publicistiku, 260 za beletristiku [1].
  • Čitanje naglas na engleskom: u proseku oko 183 reči u minuti [1].
  • Naše priče: 3 originalne kratke priče dužine od 223 do 270 reči, napisane na srpskom za ovaj test. Svaki pokušaj dobija jednu od njih.
  • Brzo čitanje: čitanje dva do tri puta brže od uobičajenog ide na račun razumevanja; između brzine i tačnosti uvek postoji kompromis [2].
  • Drugi jezici: jezik kome treba više reči za istu poruku daje više reči u minuti, pa se brzine ne mogu porediti između jezika [1].

Kako radi test brzine čitanja

  1. Prikažite tekst. Pojavljuje se kratka priča i sat kreće. Štoperica se ne vidi, pa čitajte kao inače.
  2. Pritisnite „Pročitano“ kada stignete do kraja. Tekst nestaje.
  3. Odgovorite na 4 pitanja o priči, jedno po jedno, bez vraćanja. Pitanja se odnose na ono što se dogodilo, a ne na opšte znanje.

Ako tokom čitanja napustite stranicu, pokušaj se završava, jer bi sat nastavio da teče. Vaši odgovori i vreme ocenjuju se na našem serveru, a rezultat se čuva da bismo pravili poštena poređenja; naša politika privatnosti (na engleskom) navodi šta se čuva.

Šta utiče na brzinu čitanja?

  • Tekst. Duže reči i teže ideje usporavaju svakoga; zato se beletristika u proseku čita brže od publicistike [1].
  • Vaš cilj. Čitanje da biste zapamtili detalje sporije je od čitanja radi opšteg smisla. Ovaj test postavlja pitanja, pa čitajte da biste razumeli.
  • Poznavanje jezika. Brzina raste s rečnikom i iskustvom u čitanju; to je pouzdan način da čitate brže uz isto razumevanje [2].
  • Uzrast i jezik. Deca, starije osobe i oni koji čitaju na drugom jeziku u proseku čitaju sporije [1].

Šta ovaj test može, a šta ne može da vam kaže

Meri koliko brzo čitate jednu kratku priču, na ovom ekranu, danas, uz proveru da ste je razumeli. Jedan kratak tekst je mali uzorak: druga priča ili bolje prospavana noć mogu da promene vaš broj. Ovo nije test inteligencije i ne može da otkrije teškoće u čitanju kao što je disleksija; ako je čitanje teško vama ili vašem detetu, razgovarajte s nastavnikom ili stručnjakom.

Česta pitanja

Koliko reči u minuti čita prosečna osoba?

Na engleskom, odrasli koji čitaju u sebi čitaju oko 238 reči u minuti u publicistici i 260 u beletristici; većina je kod publicistike između 175 i 300 reči u minuti [1]. Za srpski u ovom testu nemamo uporediv broj, pa gledajte svoje pokušaje.

Da li je 300 reči u minuti brzo?

Na engleskom jeste: 300 reči u minuti je na bržem kraju za publicistiku, gde većina odraslih čita između 175 i 300. Beletristiku većina čita između 200 i 320 [1]. Na srpskom isti broj ne znači baš isto, jer jezik koristi drugačiji broj reči.

Mogu li brzim čitanjem da udvostručim brzinu?

Ne bez gubitka razumevanja. Pregled istraživanja o čitanju pokazao je da čitanje mnogo brže od uobičajenog, na primer 500 do 750 reči u minuti umesto oko 250, donosi pad razumevanja. Vežba i bogatiji rečnik su ono što omogućava brže čitanje uz isto razumevanje [2].

Zašto se moja brzina računa samo uz dovoljno tačnih odgovora?

Zato što brzina bez razumevanja nije čitanje. Svako može da preleti priču za deset sekundi. Pitanja obezbeđuju da broj znači ono što kaže.

Da li je Helibrain test brzine čitanja besplatan?

Da. Test i vaš kompletan rezultat su besplatni: bez registracije, bez imejla, bez plaćanja. Rezultate čuvamo da bismo pravili poštena poređenja, kao što objašnjava naša politika privatnosti (na engleskom).

Pogledajte svih 37 besplatnih testova za mozak

Želite da na ovome radite svaki dan? Aplikacija Helibrain (za sada na engleskom) ima besplatan plan i plaćene planove.

Izvori

  1. Brysbaert M (2019). How many words do we read per minute? A review and meta-analysis of reading rate. Journal of Memory and Language 109:104047. doi.org/10.1016/j.jml.2019.104047
  2. Rayner K, Schotter ER, Masson MEJ, Potter MC, Treiman R (2016). So much to read, so little time: how do we read, and can speed reading help? Psychological Science in the Public Interest 17(1):4–34. doi.org/10.1177/1529100615623267

Kako je nastala ova stranica: napisao ju je tim Helibrain na osnovu studija navedenih iznad, a pregledao Robert (kandidat za doktorat iz biofizike). Datum pregleda: 4. novembar 2026.. Ažuriramo je kada se izvori promene.