Pređite na sadržaj

Sposobnost koja stoji iza rezultata

Verbalna memorija i jezik

Verbalna memorija omogućava da učite i iz pamćenja prizivate reči i drugi jezički materijal; jezik se oslanja i na znanje nakupljeno godinama. Brysbaert i saradnici procenili su da medijana broja engleskih lema koje osoba prepoznaje iznosi oko 42.000 sa 20 godina i 48.200 sa 60 godina; to nije isto što i broj reči koje osoba aktivno koristi u govoru. 1

Poslednji pregled · Broj izvora: 17

Istražite testove i alate ↓

01 / Razumite

Šta je to

Zapamtiti reč nije isto što i znati je

Reč može delovati poznato, a da ne možete da se setite njenog značenja. Možete je prepoznati u rečenici, a ipak ne moći da je upotrebite u govoru. Poznavanje reči ima nekoliko dimenzija: oblik, značenje, asocijacije i upotrebu. Test koji pita da li se reč pojavila ranije u sesiji ispituje nešto drugo od testa obima vokabulara. 2 3

Pamćenje nedavno učene liste reči uključuje kodiranje, zadržavanje materijala i kasnije prizivanje iz pamćenja. Sećanje na događaje i učenje novih činjenica oslanjaju se na medijalne delove slepoočnih režnjeva, uključujući hipokampalni sistem, zajedno sa predstavama raspoređenim u moždanoj kori. Kratkotrajno zadržavanje informacija i dobro uvežbano jezičko znanje ne mogu se svesti na isti sistem pamćenja. 4

Sam jezik oslanja se na mrežu raspoređenu u više delova mozga, uključujući čeone i slepoočne oblasti koje obično učestvuju u jezičkoj obradi višeg nivoa. Zadatak sa rečima može angažovati i opšte procese pažnje, kao i vizuelne ili slušne procese. Pojednostavljeno, reč je o međudelovanju sistema, a ne o „centru za reči“ čiju snagu otkriva jedan rezultat. 5

Naš Test verbalne memorije traži da razlikujete nove reči od onih koje ste već videli. Test vokabulara ispituje prepoznavanje reči; čitanje uključuje i razumevanje. Različiti nazivi ovih zadataka pomažu da se sačuva značenje svakog rezultata.

Kako je merimo

Vrsta zadatakaŠta se meriVažno ograničenje
Prisećanje liste rečiPrizivanje naučenih reči iz pamćenja kada potpun odgovor nije pred vamaMoraju se navesti pokušaji učenja i vremenski razmak do provere pamćenja
Prepoznavanje viđenih i novih rečiRazlikovanje učenih reči od onih koje nisu učeneVažni su i pogoci i lažne uzbune
Prepoznavanje vokabularaPrepoznavanje reči ili njenog značenjaTo ne obuhvata ceo produktivni vokabular
Čitanje s pitanjimaObrada teksta i odgovaranje na pitanja o njegovom sadržajuTempo treba tumačiti uzimajući u obzir razumevanje
Raspon pamćenja cifaraPonavljanje kratkog verbalnog nizaNačin prikazivanja i bodovanje utiču na raspon

Testovi receptivnog i produktivnog vokabulara koriste različite zadatke i kriterijume. Poređenjem proizvoljnih ukupnih rezultata dobijenih različitim instrumentima ne može se potvrditi univerzalan odnos pasivnog i aktivnog vokabulara. 3

Isto tako, „reč“ može označavati pisani oblik, lemu ili porodicu reči. Leme objedinjuju flektivne oblike; porodice reči mogu obuhvatiti i druge srodne oblike. Promena te jedinice brojanja može znatno promeniti navedeni obim vokabulara, a da se znanje govornika ne promeni. 1 6

Naš Test pamćenja brojeva prikazuje cifre na ekranu, dok se u mnogim standardnim protokolima za ispitivanje raspona pamćenja cifara nizovi izgovaraju naglas. Ta razlika utiče na strategije koje su na raspolaganju, pa broj zapamćenih cifara ne treba nekritički prenositi iz jednog načina ispitivanja u drugi. 7

Uzrast i norme: koje je poređenje primereno?

Poređenje prema uzrastu u nastavku odnosi se na prepoznavanje reči, a ne na učenje novih reči ili odloženo prisećanje. Procene potiču iz rezultata prikazanih u celom tekstu studije Brysbaerta i saradnika koja je koristila zadatak leksičke odluke na engleskom; njihovo tumačenje zavisi od leksikona i načina brojanja. 1

UzrastMedijana udela prepoznatih rečiProcenjeni broj prepoznatih lema
20 godina68,0 %Oko 42.000
60 godina78,0 %Oko 48.200

To su transverzalne procene, a ne preporuka da svakog dana naučite određeni broj reči. One ne važe za svaki jezik niti predstavljaju broj reči koje neko može da definiše ili spontano upotrebi. Važni su obrazovanje i izloženost jeziku. 1

Vokabular može ostati relativno bogat i u kasnijem odraslom dobu, čak i kada su rezultati nekih mera epizodičnog pamćenja i brzine niži. Hartshorne i Germine utvrdili su da ove sposobnosti prate različite putanje sa godinama, pri čemu vokabular dostiže vrhunac kasnije od radne memorije ili kodiranja. Za norme verbalnog učenja prilagođene uzrastu pogledajte poseban vodič o dugoročnom pamćenju; broj reči koje osoba prepoznaje ne može da zameni to merenje. 8

02 / Sagledajte kontekst

Šta utiče na nju

Oznake dokaza odgovaraju na pitanje „Postoji li efekat na ovaj ishod?“ Ne obećavaju određeno poboljšanje. Kada postoji ocena u Helibrain bazi dokaza, uz nju uvek ostaju navedeni populacija i ishod na koje se odnosi. „Nije ocenjeno“ znači da nemamo odgovarajuću ocenu, a ne da nema efekta. Nalazi o uzrastu i uređajima jesu dokazi o merenju, a ne ocene lečenja.

Spavanje

Premalo dokaza

Zabeležena ocena: lišavanje sna pre učenja → kasnije pamćenje.

Naša odgovarajuća ocena dokaza o kodiranju informacija u pamćenje je veoma niska. Eksperimentalni nalazi ne podržavaju tvrdnju da posle jedne loše prospavane noći svaka sesija učenja reči donosi isti, unapred određen gubitak. 9

Stres

Premalo dokaza

Zabeležena ocena: akutni stres u vreme prizivanja iz pamćenja → epizodično pamćenje.

Odgovarajuća ocena dokaza o postojanju efekta je veoma niska. Trenutak izlaganja stresu i materijal razlikuju se među studijama; to nije ocena dokaza za tvrdnju da stres smanjuje vokabular. 10

Fizičko vežbanje

Premalo dokaza

Zabeležena ocena: objedinjeni rezultati za opšte kognitivne sposobnosti.

Ukupna ocena baze dokaza je veoma niska. Na osnovu nje ne može se utvrditi predvidljiva promena obima vokabulara, prepoznavanja reči ili razumevanja pročitanog kod pojedinca. 11

Uzrast

Poređenja prema uzrastu

Poznavanje vokabulara i epizodično učenje odvojeni su ishodi.

Stariji uzrast ne znači nužno da osoba zna manje reči. Pri poređenju uzmite u obzir odgovarajući jezik, obrazovni kontekst, zadatak i razmak do provere pamćenja, umesto da primenjujete jednu krivu promena verbalnih sposobnosti sa godinama. 8

Vežba

Ograničeni dokazi

Zabeležena ocena: vežbanje prizivanja iz pamćenja u poređenju sa ponovnim učenjem → zadržavanje naučenog.

Samotestiranje može pomoći da se naučeni materijal zadrži u pamćenju; naši odgovarajući dokazi su ograničeni. To je tvrdnja o metodi učenja, a ne dokaz da ponavljanje igre prepoznavanja poboljšava verbalnu memoriju u celini. 12

Uređaji

Kontekst merenja

Tekst, način prikazivanja i oblik odgovora.

Čitanje zavisi od zadatka, teksta i pokreta očiju. Zbog rasporeda na ekranu i načina unosa treba uzeti u obzir kontekst testa, umesto da se porede sirova vremena iz sesija koje se razlikuju po uslovima. 13

Šta se prenosi, a šta ne?

Učite materijal koji želite da koristite

Najneposredniji cilj učenja jeste da se kasnije setite određenog materijala. Postoji obimna istraživačka literatura o učenju kroz testiranje i vežbanju raspoređenom u vremenu, ali njihovi efekti zavise od razmaka između učenja i provere pamćenja, materijala i načina poređenja. Naše zabeležene ocene ostaju niske za vežbanje prizivanja iz pamćenja i veoma niske za opštu stavku o vremenskom razmaku između ponavljanja; tehniku učenja ne predstavljamo kao postupak koji poboljšava opšti kapacitet pamćenja. 14 15

Ako je cilj da reč upotrebite u razgovoru, uključite zadatak u kome sami morate da je izgovorite, umesto da se oslanjate samo na prepoznavanje. Ako je cilj razumevanje teksta, proverite razumevanje. Poznavanje reči u odlomku i razumevanje povezani su, ali nisu istovetni ishodi. 16

Brzinu čitanja takođe treba tumačiti u odnosu na svrhu čitanja. Pregled istraživanja brzine čitanja razlikuje čitanje u sebi i naglas, vrste teksta i populacije. Vežbanje tempa bez provere razumevanja može povećati brzinu, a da se time ne odgovori na praktično pitanje koje nas zapravo zanima. 17

03 / Isprobajte i uporedite

Isprobajte na sajtu Helibrain

Isprobajte Test verbalne memorije za prepoznavanje reči viđenih u istoj sesiji, Test vokabulara za proveru reči koje prepoznajete i Test brzine čitanja za čitanje uz merenje vremena i pitanja o tekstu. Nijedan od njih nije sveobuhvatna procena jezičkih sposobnosti. Nivo znanja engleskog utiče na tumačenje sva tri testa.

Alati za učenje u nastavku omogućavaju vam da se prisećate izabranog materijala, obnavljate ga, slušate i organizujete. Obrađena kartica ili planirano obnavljanje nisu dokaz da će sve biti zapamćeno; kasnija provera prisećanja bliža je tom cilju. Kada poredite sopstveni napredak, zadržite isti vremenski razmak od učenja do provere i isti tip zadatka.

Testovi i igre

Alati i vežba

Povezani odgovori

Česta pitanja

Da li prepoznavanje reči meri sposobnost govora?

Ono meri ono što zahteva zadatak prepoznavanja. Govor zahteva prizivanje reči iz pamćenja i upotrebu u kontekstu; receptivni i produktivni vokabular nemaju fiksan univerzalni odnos. 3

Može li vokabular da se poboljša dok pamćenje postaje sporije?

Različiti verbalni zadaci i zadaci pamćenja prate različite obrasce promena sa godinama. Nakupljanje znanja i pamćenje novog događaja treba procenjivati odvojeno. 8

Da li je brže čitanje uvek bolje?

Korisna brzina zavisi od teksta, svrhe i razumevanja. Prosečne brzine čitanja nisu uputstvo da se brzina maksimalno poveća na račun razumevanja. 17

Izvori

Linkovi vode do originalnog DOI-ja ili zapisa o izvoru. Poređenja iz istraživanja opisuju navedene zadatke i ne predstavljaju potvrdu valjanosti naših verzija u pregledaču.

  1. Brysbaert et al. (2016). How Many Words Do We Know? Practical Estimates of Vocabulary Size Dependent on Word Definition, the Degree of Language Input and the Participant’s Age.
  2. Laufer et al. (2004). Testing Vocabulary Knowledge: Size, Strength, and Computer Adaptiveness.
  3. Webb (2008). RECEPTIVE AND PRODUCTIVE VOCABULARY SIZES OF L2 LEARNERS.
  4. Squire (2009). Memory and Brain Systems: 1969–2009.
  5. Fedorenko et al. (2011). Functional specificity for high-level linguistic processing in the human brain.
  6. Nation (2006). How Large a Vocabulary is Needed For Reading and Listening?.
  7. Woods et al. (2010). Improving digit span assessment of short-term verbal memory.
  8. Hartshorne & Germine (2015). When Does Cognitive Functioning Peak? The Asynchronous Rise and Fall of Different Cognitive Abilities Across the Life Span.
  9. Newbury et al. (2021). Sleep deprivation and memory: Meta-analytic reviews of studies on sleep deprivation before and after learning..
  10. Shields et al. (2017). The effects of acute stress on episodic memory: A meta-analysis and integrative review..
  11. Singh et al. (2025). Effectiveness of exercise for improving cognition, memory and executive function: a systematic umbrella review and meta-meta-analysis.
  12. Rowland (2014). The effect of testing versus restudy on retention: A meta-analytic review of the testing effect..
  13. CLIFTON et al. (2015). Eye movements in reading and information processing: Keith Rayner’s 40 year legacy.
  14. Dunlosky et al. (2013). Improving Students’ Learning With Effective Learning Techniques.
  15. Cepeda et al. (2006). Distributed practice in verbal recall tasks: A review and quantitative synthesis..
  16. SCHMITT et al. (2011). The Percentage of Words Known in a Text and Reading Comprehension.
  17. Brysbaert (2019). How many words do we read per minute? A review and meta-analysis of reading rate.