Pređite na sadržaj

Reči i čitanje

Da li treba da prestanete sa subvokalizacijom da biste brže čitali?

Da biste čitali efikasno ili brže, nije utvrđeno da morate da uklonite unutrašnji govor. Odrasli koji čitaju u sebi na engleskom u proseku čitaju približno 238 reči u minutu kada je reč o nebeletrističkim tekstovima, a jedan obiman pregled istraživanja pokazuje da se veoma velika povećanja brzine uglavnom postižu na račun razumevanja, a ne jednostavnim isključivanjem subvokalizacije. Brysbaert, 2019 Rayner et al., 2016

Testirajte se
Otvorena knjiga сек lebdećom plavom sferom i belim delom slagalice.

Helibrain timPoslednja provera

Ključni dokazi i brojevi

TvrdnjaTumačenje zasnovano na dokazima
Unutrašnji govor svima ograničava brzinu na brzinu čitanja naglasBrzine čitanja u sebi i naglas se razlikuju; nema osnova da se jednostavno izjednače
Uklanjanje unutrašnjeg govora garantuje brzo razumevanjeTakva opšta garancija nije utvrđena
Vraćanje pogledom unazad uvek je gubljenje vremenaEksperimentalni dokazi pokazuju da ponovno čitanje može da pomogne razumevanju
Veći prikazani broj reči u minutu uvek znači bolje čitanjeMora se proceniti i razumevanje

Izraz subvokalizacija koristi se u različitim značenjima. Može se odnositi na subjektivni unutrašnji glas, suptilnu aktivnost povezanu sa govorom ili jezičku obradu koja koristi zvučne predstave. To nisu međusobno zamenljive mere. Pregled istraživanja brzog čitanja bavi se fonološkom obradom i ukazuje na to da ne treba pretpostavljati da izbegavanje primetnog unutrašnjeg glasa uklanja zahteve jezičke obrade pri čitanju. Rayner et al., 2016

Zašto brže pomeranje očiju nije dovoljno

Oči prikupljaju vizuelne informacije putem fiksacija i sakada, ali razumevanje zahteva prepoznavanje reči i povezivanje njihovih značenja. Pregledi istraživanja pokreta očiju pokazuju da su prikupljanje informacija i jezička obrada međusobno povezani. Brže pomeranje pokazivača ili sprečavanje vraćanja pogleda ne dokazuje da su iste informacije i shvaćene. Rayner, 1998 CLIFTON et al., 2015

Schotter i saradnici ispitali su eksperimentalnu manipulaciju koja je onemogućila korisno ponovno čitanje prethodno pročitanih reči. Razumevanje je bilo slabije. Taj nalaz ne dokazuje da je svako vraćanje pogledom neophodno; on ipak opovrgava shvatanje da je svaki pokret unazad nedostatak koji treba automatski ukloniti. Schotter et al., 2014

Zašto se čini da neke odlomke čitamo mnogo brže

Poznavanje reči i iskustvo sa jezikom menjaju zahteve obrade. Istraživanja učestalosti reči u drugom jeziku i istraživanja vokabulara pokazuju zašto nepoznat izraz ili jezik kojim se ređe služimo mogu da uspore čitanje. Time se unutrašnji govor ne izdvaja kao uzrok, čak i ako čitalac primećuje izraženiji unutrašnji glas pri čitanju teških odlomaka. Whitford et al., 2012 Brysbaert et al., 2016

Šta na to utiče?

A šta je sa letimičnim čitanjem?

Letimično čitanje može biti korisno kada je cilj da pronađete određenu temu ili steknete opšti pregled. Njime se prikuplja manje informacija, pa ga treba procenjivati u odnosu na taj cilj. Pregled istraživanja brzog čitanja razlikuje tu aktivnost od potpunog razumevanja celog teksta pri neuobičajeno velikoj brzini. Brže letimično čitanje nije dokaz da je detaljno razumevanje ostalo nepromenjeno. Rayner et al., 2016

I brojčani proseci za odrasle imaju ograničenja. Oni sažimaju rezultate zadataka na engleskom jeziku, sa velikim brojem obrazovanih učesnika, i nisu norme za svaki uzrast i sve jezike. Decu, starije odrasle osobe i čitaoce kojima je to drugi jezik ne treba procenjivati prema jednom proseku niti prema tome koliko im se unutrašnji govor čini tihim. Brysbaert, 2019

Šta dokazi podržavaju umesto trika za potiskivanje unutrašnjeg govora?

Čitajte materijal koji odgovara vašem cilju, proveravajte razumevanje i bolje upoznajte jezik i temu. Pregled istraživanja čitanja podržava značaj iskustva i vladanja jezikom, ali ne utvrđuje univerzalnu količinu vežbanja niti garantovano povećanje brzine. Istraživanja pokrivenosti teksta poznatim rečima takođe se bave time koliko je reči u konkretnom tekstu poznato čitaocu, a ne prečicom za trenutno ubrzanje. Rayner et al., 2016 Nation, 2006

Za lično poređenje koristite odlomke koje ranije niste čitali i uporedite razumevanje, kao i vreme. Ako neki metod povećava broj reči u minutu, ali smanjuje vašu sposobnost da objasnite tekst, opišite to kao dobitak u brzini na račun razumevanja. Sam subjektivni osećaj slabijeg unutrašnjeg glasa nije dokaz boljeg čitanja. Rayner et al., 2016 Schotter et al., 2014

Realan cilj je efikasnije razumevanje odgovarajućeg materijala. Nijedan navedeni izvor ne pokazuje da potiskivanje subvokalizacije tokom testa u pregledaču dovodi do opšteg povećanja inteligencije ili trajnog uklanjanja ograničenja jezičke obrade pri čitanju. Rayner et al., 2016 CLIFTON et al., 2015

Isprobajte povezani besplatni test

Test brzine čitanja

Isprobajte Test brzine čitanja bez forsiranja nepoznate tehnike potiskivanja unutrašnjeg govora. Beležite razumevanje zajedno sa brzinom. Ako eksperimentišete sa načinom čitanja, posmatrajte rezultat kao poređenje koje važi za konkretan odlomak, a ne kao validiranu meru unutrašnjeg govora.

Testirajte se

Česta pitanja

Da li je unutrašnji glas znak lošeg čitanja?

Pregled istraživanja ne podržava takav opšti zaključak. Jezička obrada povezana sa zvukom i izgovaranje svake reči naglas nisu isto. Rayner et al., 2016

Da li treba da izbegavam vraćanje pogledom unazad?

Ne kao univerzalno pravilo. Kontrolisani eksperiment pokazao je da mogućnost ponovnog čitanja pomaže razumevanju. Schotter et al., 2014

Mogu li posebno da vežbam letimično čitanje?

Da, ali procenjujte ga kao selektivno prikupljanje informacija radi opšteg pregleda ili pretrage, a ne kao dokaz da ste razumeli svaki detalj pri prikazanoj brzini. Rayner et al., 2016

Izvori

Citirajte ovu stranicu: Da li treba da prestanete sa subvokalizacijom da biste brže čitali?. Helibrain. 2026. https://helibrain.com/sr/answers/subvocalization-and-reading-speed. CC BY 4.0.

Upoznajte sposobnost na koju se odnosi ovaj odgovor

Istražite načine merenja, poređenja po uzrastu i dokaze o tome šta utiče na učinak.

Sve mentalne sposobnosti
← Istražite još odgovora