Ključni dokazi i brojevi
| Tvrdnja | Tumačenje zasnovano na dokazima |
|---|---|
| Unutrašnji govor svima ograničava čitanje na brzinu govora | Tiho i glasno čitanje imaju različite brzine; jednostavna jednakost nije potkrijepljena |
| Uklanjanje unutrašnjeg govora garantuje brzo razumijevanje | Nije utvrđena takva opća garancija |
| Vraćanje na raniji tekst uvijek je gubljenje vremena | Eksperimentalni dokazi pokazuju da ponovno čitanje može pomoći razumijevanju |
| Veći prikazani WPM uvijek znači bolje čitanje | Potrebno je procijeniti i razumijevanje |
Pojam subvokalizacija koristi se neprecizno. Može označavati subjektivni unutrašnji glas, suptilnu aktivnost povezanu s govorom ili jezičku obradu koja se oslanja na zvučne predstave. To nisu međusobno zamjenjive mjere. Pregled brzog čitanja bavi se fonološkom obradom i upozorava da se ne pretpostavlja kako izbjegavanje primjetnog unutrašnjeg glasa uklanja zahtjeve jezičke obrade pri čitanju. Rayner et al., 2016
Zašto brže pomicanje očiju nije dovoljno
Oči prikupljaju vizuelne informacije fiksacijama i sakadama, ali razumijevanje zahtijeva prepoznavanje riječi i povezivanje njihovih značenja. Pregledi pokreta očiju pokazuju da su vizuelno opažanje i jezička obrada međusobno povezani. Brže pomicanje pokazivača ili sprečavanje očiju da se vraćaju ne dokazuje da je ista količina informacija shvaćena. Rayner, 1998 CLIFTON et al., 2015
Schotter i saradnici ispitali su postupak kojim prethodno pročitane riječi više nisu bile dostupne za korisno ponovno čitanje. Razumijevanje se pogoršalo. Taj nalaz ne dokazuje da je svako vraćanje neophodno; pobija stav da svaki pokret unazad treba smatrati greškom koju automatski treba ukloniti. Schotter et al., 2014
Zašto neki odlomci djeluju mnogo brže
Poznatost riječi i jezičko iskustvo mijenjaju zahtjeve obrade. Istraživanja učestalosti riječi u drugom jeziku i vokabulara objašnjavaju zašto nepoznat izraz ili jezik koji se manje vježba mogu usporiti čitanje. To ne izdvaja unutrašnji govor kao uzrok, čak i ako čitalac primjećuje više unutrašnjeg glasa u zahtjevnim odlomcima. Whitford et al., 2012 Brysbaert et al., 2016
Šta utiče na to?
A šta je s prelijetanjem teksta?
Prelijetanje teksta može biti korisno kada je cilj pronaći temu ili steći opći pregled. Tako se obrađuje manje informacija, pa uspješnost treba procjenjivati prema tom cilju. Pregled brzog čitanja razlikuje tu aktivnost od potpunog razumijevanja cijelog teksta pri neuobičajeno velikoj brzini. Brže prelijetanje nije dokaz da je detaljno razumijevanje ostalo nepromijenjeno. Rayner et al., 2016
I prosječne vrijednosti za odrasle imaju ograničenja. To su sažeci rezultata zadataka na engleskom, u kojima su učestvovali mnogi obrazovani ispitanici, a ne norme za sve uzraste i jezike. Djecu, starije odrasle i čitaoce kojima je to drugi jezik ne treba procjenjivati prema jednoj prosječnoj vrijednosti niti prema tome koliko im je unutrašnji govor tih. Brysbaert, 2019
Šta se preporučuje umjesto tehnike potiskivanja?
Čitajte materijal koji odgovara vašem cilju, provjeravajte razumijevanje i upoznajte se s jezikom i temom. Pregled čitanja potvrđuje da su iskustvo i poznavanje jezika važni faktori, ali ne utvrđuje univerzalnu količinu vježbe niti garantovano povećanje brzine. Istraživanja obima potrebnog vokabulara odnose se i na to koliko je riječi u određenom tekstu poznato, a ne na trenutni trik za ubrzavanje. Rayner et al., 2016 Nation, 2006
Za lično poređenje koristite nepoznate odlomke i uporedite razumijevanje, kao i vrijeme. Ako metoda poveća WPM, ali smanji vašu sposobnost da objasnite tekst, opišite to kao kompromis. Samo subjektivno smanjenje unutrašnjeg glasa nije dokaz boljeg čitanja. Rayner et al., 2016 Schotter et al., 2014
Realan cilj je učinkovitije razumijevanje prikladnog materijala. Nijedan navedeni izvor ne pokazuje da potiskivanje subvokalizacije tokom testiranja u pregledniku općenito povećava inteligenciju ili trajno uklanja ograničenja jezičke obrade pri čitanju. Rayner et al., 2016 CLIFTON et al., 2015
Isprobajte povezani besplatni test
Test brzine čitanja
Isprobajte test brzine čitanja bez prisilnog korištenja nepoznate tehnike potiskivanja. Bilježite razumijevanje zajedno s brzinom. Ako eksperimentišete s načinom čitanja, rezultat posmatrajte kao poređenje za određeni odlomak, a ne kao potvrđenu mjeru unutrašnjeg govora.
Česta pitanja
Je li unutrašnji glas znak lošeg čitanja?
Pregled ne podržava takav opći zaključak. Jezička obrada povezana sa zvukom i glasno izgovaranje svake riječi nisu isto. Rayner et al., 2016
Trebam li izbjegavati vraćanje na tekst?
Ne kao opće pravilo. Kontrolisani eksperiment pokazao je da mogućnost ponovnog čitanja pomaže razumijevanju. Schotter et al., 2014
Mogu li posebno vježbati prelijetanje teksta?
Da, ali procjenjujte ga kao selektivno pregledanje radi općeg pregleda ili traženja informacija, a ne kao dokaz da ste razumjeli svaki detalj pri prikazanoj brzini. Rayner et al., 2016
Izvori
- Brysbaert (2019). How many words do we read per minute? A review and meta-analysis of reading rate.
- Rayner et al. (2016). So Much to Read, So Little Time.
- Rayner (1998). Eye movements in reading and information processing: 20 years of research..
- CLIFTON et al. (2015). Eye movements in reading and information processing: Keith Rayner’s 40 year legacy.
- Whitford et al. (2012). Second-language experience modulates first- and second-language word frequency effects: Evidence from eye movement measures of natural paragraph reading.
- Nation (2006). How Large a Vocabulary is Needed For Reading and Listening?.
- Schotter et al. (2014). Don’t Believe What You Read (Only Once).
- Brysbaert et al. (2016). How Many Words Do We Know? Practical Estimates of Vocabulary Size Dependent on Word Definition, the Degree of Language Input and the Participant’s Age.