Pređite na sadržaj

Reči i čitanje

Zašto je čitanje u sebi brže od čitanja naglas?

Čitanje u sebi obično omogućava veću brzinu jer ne zahteva izgovaranje svake reči naglas. Jedan pregledni rad navodi proseke za odrasle na engleskom jeziku od 238 reči/min za čitanje nefikcionalnih tekstova u sebi i 183 reči/min za čitanje naglas; to su sažeti rezultati različitih skupova studija, a ne zagarantovana razlika kod iste osobe. Brysbaert, 2019

Testirajte se
Otvorena knjiga сек lebdećom plavom sferom i belim delom slagalice.

Helibrain timPoslednja provera

Ključni dokazi i brojevi

Zadatak u preglednom raduProsečna brzinaIzračunato vreme za 1.000 reči
Čitanje nefikcionalnih tekstova u sebi238 reči/minOko 4 min 12 s
Čitanje beletristike u sebi260 reči/minOko 3 min 51 s
Čitanje naglas183 reči/minOko 5 min 28 s

Procena za čitanje naglas zasnovana je na 77 studija sa 5.965 učesnika. Skupovi studija za čitanje u sebi i naglas razlikuju se po tekstovima, uputstvima i učesnicima, pa oduzimanje 183 od 238 ne utvrđuje da svaki čitalac dobija 55 reči/min kada čita u sebi. Grupni prosek takođe ne određuje šta je dobar govorni glas, ne predstavlja dijagnozu fluentnosti niti ciljni učinak. Brysbaert, 2019

Govor uvodi dodatni zadatak izgovaranja

Čitanje naglas usklađuje vizuelno prepoznavanje reči, jezičku obradu i artikulaciju. Čitanje u sebi i dalje uključuje obradu jezika, ali ne mora da čeka da se svaka reč fizički izgovori. Pregledni radovi o pokretima očiju opisuju međudelovanje vizuelnog prikupljanja informacija i jezičke obrade; nijedan od ova dva zadatka nije samo pomeranje očiju duž reda. Rayner, 1998 CLIFTON et al., 2015

Ova razlika ne znači da pri čitanju u sebi nema predstava povezanih sa zvukom. Pregledni rad o brzom čitanju objašnjava zašto uklanjanje unutrašnjeg govora nije dokazan opšti put do izuzetno brzog čitanja sa razumevanjem. Odsustvo čujnog govora i odsustvo fonološke obrade dve su različite tvrdnje. Rayner et al., 2016

Koji način omogućava bolje razumevanje?

Dva proseka brzine sama po sebi ne mogu odgovoriti na to pitanje. Razumevanje zavisi od materijala, cilja i čitaoca. Eksperiment u kojem je onemogućeno ponovno čitanje pokazuje da vraćanje na reči može pomoći razumevanju; strogo uputstvo da se održava velika brzina može uskratiti korisno vreme za obradu pri oba načina čitanja. Schotter et al., 2014

Šta na to utiče?

Zašto uzrast i jezik menjaju poređenje

Pregledni rad nalazi različite brzine kod dece, starijih odraslih i čitalaca koji čitaju na drugom jeziku. Poznavanje reči i jezičko iskustvo utiču na prepoznavanje, a istraživanja drugog jezika pokazuju da efekti učestalosti reči zavise od čitaočevog iskustva sa svakim jezikom. Zato brzine čitanja naglas i u sebi kod osobe koja uči jezik ne moraju da se razlikuju na isti način kao objedinjeni proseci odraslih koji čitaju na engleskom. Brysbaert, 2019 Whitford et al., 2012

Prepoznavanje reči takođe nije isto što i tečno govorno izražavanje. Procene broja poznatih reči zavise od jedinice brojanja, dok pokrivenost teksta poznatim rečima zavisi od toga koje se reči pojavljuju u konkretnom tekstu. Zbog toga jednu vrednost broja reči u minutu pri čitanju naglas ne treba koristiti kao opštu ocenu znanja jezika. Brysbaert et al., 2016 Nation, 2006

Šta je realno vežbati?

Izaberite način koji odgovara zadatku: izlaganje naglas i čitanje radi sopstvenog razumevanja uključuju veštine koje se delimično preklapaju, ali se i razlikuju. Upoređujte slične materijale i proveravajte razumevanje. Pregledni radovi o čitanju podržavaju tumačenje u skladu sa konkretnim zadatkom, a ne univerzalnu preporuku da svi uvek treba da čitaju na jedan način. Brysbaert, 2019 Rayner et al., 2016

Za neformalno poređenje koristite nepoznate odlomke slične težine i izbegavajte da isti odlomak čitate naglas odmah nakon čitanja u sebi. Poznavanje teksta bi otežalo tumačenje poređenja. Rezultat posmatrajte kao zapažanje o tim odlomcima, a ne kao validiran test vaše osnovne inteligencije ili obećanje koje važi za sve knjige. CLIFTON et al., 2015 Rayner, 1998

Ako se brzina promeni, jasno sagledajte šta ta promena znači: brže čitanje uz slabije razumevanje drugačiji je ishod od bržeg čitanja uz isto razumevanje. Sam broj koji izražava brzinu ne može ih razlikovati. Rayner et al., 2016 Schotter et al., 2014

Isprobajte povezani besplatni test

Test brzine čitanja

Isprobajte test brzine čitanja kao zadatak čitanja u sebi i odgovorite na pitanja za proveru razumevanja. On ne meri fluentnost čitanja naglas. Svako zasebno merenje vremena čitanja naglas označite kao drugačiji zadatak.

Testirajte se

Česta pitanja

Da li bi brzina čitanja naglas trebalo da bude 183 reči/min?

To je objedinjeni prosek, a ne zahtev. Tekst, uputstva, osobine učesnika i cilj utiču na rezultat. Brysbaert, 2019

Da li čitanje u sebi uklanja unutrašnji govor?

Ne. Pregledni rad o brzom čitanju razlikuje unutrašnji govor povezan sa jezikom od fizičkog izgovaranja svake reči naglas. Rayner et al., 2016

Može li test čitanja u sebi da proceni moju sposobnost govornog izražavanja?

To se ne može utvrditi samo na osnovu brzine čitanja. Govorna produkcija postavlja dodatne zahteve koje vreme potrebno za čitanje u sebi ne meri. CLIFTON et al., 2015

Izvori

Citirajte ovu stranicu: Zašto je čitanje u sebi brže od čitanja naglas?. Helibrain. 2026. https://helibrain.com/sr/answers/reading-aloud-vs-silent-reading. CC BY 4.0.

Upoznajte sposobnost na koju se odnosi ovaj odgovor

Istražite načine merenja, poređenja po uzrastu i dokaze o tome šta utiče na učinak.

Sve mentalne sposobnosti
← Istražite još odgovora