Pređite na sadržaj

Reči i čitanje

Zašto prepoznajem reči koje ne mogu da upotrebim u govoru?

Prepoznavanje reči i njeno prizivanje za potrebe govora različiti su zadaci, a ne postoji univerzalan procenat za preračunavanje veličine jednog vokabulara u drugi. U istraživanju koje je obuhvatilo tri opsega učestalosti reči, receptivno znanje bilo je veće od produktivnog kada se zahtevalo potpunije poznavanje reči, dok je bodovanje delimičnog znanja dalo drugačiju sliku. Webb, 2008

Otvorena knjiga сек lebdećom plavom sferom i belim delom slagalice.

Helibrain timPoslednja provera

Ključni dokazi i brojevi

Vrsta zadatkaŠta se tražiŠta tačan odgovor potvrđuje
PrepoznavanjePrepoznati reč ili značenjeReceptivno znanje uz dati podsticaj
Prisećanje uz podsticaj ili produkcijaPrizvati oblik ili značenje na osnovu podsticajaSnažniju sposobnost prizivanja u tom zadatku
Spontani govorIzabrati i proizvesti jezički izraz u kontekstuUčinak koji uključuje vokabular i druge veštine

Webb je u svom istraživanju koristio usklađene receptivne i produktivne zadatke prevođenja i bodovao odgovore na različitim nivoima znanja. Njegov nalaz ne predstavlja fiksan odnos aktivnog i pasivnog vokabulara. Posebno, razlika između bodovanja delimičnog i potpunog znanja pokazuje da ono što se računa kao poznavanje reči menja prividnu razliku. Webb, 2008

Zašto prepoznavanje može delovati lakše

Podsticaj može pružiti informacije kojih nema u zadatku samostalnog prizivanja. Laufer i Goldstein razlikuju znanje vokabulara prema snazi i formatu testa, uključujući prepoznavanje i prisećanje. Taj okvir pomaže da se objasni zašto biranje poznatog značenja nije isto što i brzo izgovaranje odgovarajuće reči tokom razgovora. Laufer et al., 2004

Veličina vokabulara zavisi i od jedinice brojanja. Veliko istraživanje engleskog vokabulara razlikuje različite pisane oblike, leme i porodice reči okupljene oko osnovne reči. Poznavanje nekoliko gramatičkih oblika ne znači nužno poznavanje istog broja samostalnih leksičkih jedinica. Brysbaert et al., 2016 Nagy et al., 1984

Da li veliki receptivni vokabular pomaže pri čitanju?

Može učiniti veći deo teksta razumljivim, ali pokrivenost teksta poznatim rečima nije potpuna mera razumevanja. Nation analizira koliko porodica reči pokriva pisani i govorni materijal, dok Schmitt i saradnici nalaze relativno kontinuiranu vezu između pokrivenosti poznatim rečima i razumevanja. Ukupan broj poznatih reči ne pretvara se automatski u potpuno razumevanje. Nation, 2006 SCHMITT et al., 2011

Šta na to utiče?

Zašto o izloženosti jeziku i vežbanju treba govoriti pažljivo

Webb u svom istraživanju ponavljanja ispituje kako ponovljeni susreti sa rečima utiču na različite dimenzije njihovog poznavanja. Ono podržava razlikovanje delimičnog učenja od potpunijeg ovladavanja; ne utvrđuje univerzalan broj ponavljanja koji svaku reč čini dostupnom u spontanom govoru. Težina reči, kontekst i zadatak učenja i dalje su važni. Webb, 2007

Istraživanje veličine vokabulara navodi povezanost sa uzrastom i obrazovanjem i razmatra nagomilanu izloženost jeziku kao objašnjenje. Te opažene obrasce ne treba preformulisati u izmerenu ličnu dnevnu brzinu učenja ili obećanje da određena količina čitanja dovodi do fiksnog povećanja aktivnog vokabulara. Brysbaert et al., 2016

A šta je sa uzrastom, polom i jezikom?

Razlika između prepoznavanja i produkcije odnosi se na način oblikovanja zadataka, ali navedena istraživanja osoba koje uče jezik ne daju univerzalan odnos prilagođen uzrastu ili polu. To da li je jezik maternji, nivo vladanja jezikom i tačan uzorak reči menjaju tumačenje. Procene za engleski ne treba neizmenjene prenositi na druge jezike sa drugačijom morfologijom i pravilima brojanja. Webb, 2008 Brysbaert et al., 2016

Brzina čitanja takođe se razlikuje u zavisnosti od jezičkog iskustva i cilja čitanja. Sporije čitanje ili nesiguran govor ne mogu se u potpunosti objasniti jednim rezultatom veličine vokabulara. Razumevanje i produkcija uključuju dodatne zahteve u obradi informacija. Brysbaert, 2019 SCHMITT et al., 2011

Šta realno možete da izmerite?

Koristite zadatak koji odgovara pitanju. Kviz prepoznavanja može da prati prepoznavanje uz podsticaje koje pruža; za procenu prizivanja oblika u ispitanom kontekstu potreban je produktivni zadatak. Njihovo poređenje zahteva uporediv sadržaj i jasno navedena pravila bodovanja. Laufer et al., 2004 Webb, 2008

Vežbanje prizivanja može biti relevantno ako vam je cilj bolje prizivanje reči, ali ova istraživanja ne nude program koji garantuje tečnost govora. Opravdan ishod je napredak u određenom aspektu poznavanja reči, a ne tvrdnja da jedan receptivni rezultat predstavlja sve što možete da kažete, razumete ili zapamtite. Webb, 2007 Brysbaert et al., 2016

Isprobajte povezani besplatni test

Test vokabulara

Isprobajte Test vokabulara kao zadatak prepoznavanja reči i pročitajte objašnjenje brojanja i bodovanja. On ne meri vaš celokupan aktivni govorni vokabular i ne predviđa fiksan odnos prepoznavanja i produkcije.

Česta pitanja

Da li je pasivni vokabular uvek dvostruko veći od aktivnog?

Univerzalan odnos nije utvrđen. Prividna razlika menja se u zavisnosti od reči, formata zadatka i potrebnog nivoa znanja. Webb, 2008

Da li prepoznavanje reči znači da je potpuno poznajem?

Ono potvrđuje znanje potrebno za dati podsticaj. Prisećanje, dubina poznavanja značenja i upotreba u kontekstu mogu zahtevati različite informacije. Laufer et al., 2004

Da li rezultat na testu vokabulara predviđa razumevanje pročitanog?

Može dati kontekst, ali pokrivenost teksta poznatim rečima i razumevanje jesu povezane mere, a ne iste. SCHMITT et al., 2011

Izvori

Citirajte ovu stranicu: Zašto prepoznajem reči koje ne mogu da upotrebim u govoru?. Helibrain. 2026. https://helibrain.com/sr/answers/receptive-vs-productive-vocabulary. CC BY 4.0.

Upoznajte sposobnost na koju se odnosi ovaj odgovor

Istražite načine merenja, poređenja po uzrastu i dokaze o tome šta utiče na učinak.

Sve mentalne sposobnosti
← Istražite još odgovora