Ključni dokazi i brojevi
| Vrsta zadatka | Šta se traži | Šta tačan odgovor pokazuje |
|---|---|---|
| Prepoznavanje | Prepoznati riječ ili značenje | Receptivno znanje u okviru tog zadatka |
| Prisjećanje uz pomoć ili produkcija | Prizvati oblik ili značenje na osnovu podsticaja | Bolju sposobnost prizivanja u tom zadatku |
| Spontani govor | Odabrati i proizvesti jezik u kontekstu | Učinak koji uključuje vokabular i druge vještine |
Webbovo istraživanje koristilo je uporedive formate prevođenja za receptivno i produktivno znanje te bodovalo odgovore prema različitim nivoima znanja. Njegov nalaz ne utvrđuje fiksni omjer aktivnog i pasivnog vokabulara. Konkretno, razlika između bodovanja djelimičnog i potpunog znanja pokazuje da prividni jaz zavisi od toga šta se smatra poznavanjem riječi. Webb, 2008
Zašto prepoznavanje može djelovati lakše
Pitanje može pružiti informacije koje zadatak samostalnog prizivanja ne nudi. Laufer i Goldstein razlikuju znanje vokabulara prema njegovoj jačini i formatu testa, uključujući prepoznavanje i prisjećanje. Taj okvir pomaže objasniti zašto odabir poznatog značenja nije isto što i brzo izgovaranje riječi tokom razgovora. Laufer et al., 2004
Veličina vokabulara zavisi i od jedinice brojanja. Opsežan rad o engleskom vokabularu razlikuje pisane oblike riječi, leme i porodice osnovnih riječi. Poznavanje nekoliko flektiranih oblika ne znači nužno poznavanje jednakog broja nezavisnih leksičkih jedinica. Brysbaert et al., 2016 Nagy et al., 1984
Pomaže li veliki receptivni vokabular u čitanju?
Može učiniti veći dio teksta razumljivim, ali pokrivenost vokabularom nije potpuna mjera razumijevanja. Nation analizira koliko porodica riječi pokriva pisani i govorni materijal, dok Schmitt i saradnici nalaze relativno postepen odnos između udjela poznatih riječi u tekstu i razumijevanja. Ukupan broj riječi koje poznajete ne vodi automatski do potpunog razumijevanja. Nation, 2006 SCHMITT et al., 2011
Šta utiče na to?
Zašto o izloženosti i vježbanju treba govoriti pažljivo
Webbovo istraživanje ponavljanja ispituje kako ponovljeni susreti utiču na različite dimenzije znanja riječi. Ono podržava razlikovanje djelimičnog učenja od potpunijeg usvajanja; ne utvrđuje univerzalan broj ponavljanja nakon kojeg svaka riječ postaje dostupna u spontanom govoru. Težina riječi, kontekst i zadatak učenja i dalje su važni. Webb, 2007
Istraživanje veličine vokabulara izvještava o povezanosti s dobi i obrazovanjem te razmatra akumuliranu izloženost kao objašnjenje. Te opservacijske obrasce ne treba predstavljati kao izmjerenu ličnu dnevnu stopu učenja niti kao obećanje da će određena količina čitanja donijeti fiksno povećanje aktivnog vokabulara. Brysbaert et al., 2016
A šta je s dobi, spolom i jezikom?
Razlika između prepoznavanja i produkcije odnosi se na dizajn zadatka, ali citirana istraživanja učenika ne nude univerzalan omjer prilagođen dobi ili spolu. Tumačenje se mijenja u zavisnosti od toga je li riječ o prvom jeziku, nivoa znanja i tačnog uzorka riječi. Procjene za engleski ne treba neizmijenjene prenositi na druge jezike s drugačijom morfologijom i pravilima brojanja. Webb, 2008 Brysbaert et al., 2016
Brzina čitanja također se razlikuje prema jezičkom iskustvu i svrsi. Sporije čitanje ili nesiguran govorni nastup ne mogu se u potpunosti objasniti jednim rezultatom veličine vokabulara. Razumijevanje i produkcija podrazumijevaju dodatne zahtjeve obrade. Brysbaert, 2019 SCHMITT et al., 2011
Šta možete realno mjeriti?
Odaberite zadatak koji odgovara pitanju. Kviz prepoznavanja može pratiti prepoznavanje uz ponuđene podsticaje; za procjenu prizivanja oblika u ispitivanom kontekstu potreban je zadatak produkcije. Za poređenje su potrebni uporediv sadržaj i jasno određena pravila bodovanja. Laufer et al., 2004 Webb, 2008
Vježbanje prizivanja može biti relevantno ako vam je cilj bolje prizivanje, ali ove studije ne nude zagarantovan program za tečan govor. Iskren zaključak odnosi se na napredak u određenom aspektu znanja riječi, a ne na tvrdnju da jedan rezultat receptivnog znanja obuhvata sve što možete reći, razumjeti ili zapamtiti. Webb, 2007 Brysbaert et al., 2016
Isprobajte povezani besplatni test
Test vokabulara
Isprobajte test vokabulara kao zadatak prepoznavanja riječi i pročitajte objašnjenje načina brojanja i bodovanja. Test ne mjeri cjelokupan aktivni vokabular kojim govorite niti predviđa fiksni omjer prepoznavanja i produkcije.
Česta pitanja
Je li pasivni vokabular uvijek dvostruko veći od aktivnog?
Ne postoji utvrđen univerzalni omjer. Prividni jaz mijenja se u zavisnosti od riječi, formata zadatka i traženog nivoa znanja. Webb, 2008
Znači li prepoznavanje riječi da je potpuno poznajem?
Ono pokazuje znanje potrebno za odgovor na taj podsticaj. Prisjećanje, dubinsko poznavanje značenja i upotreba u kontekstu mogu zahtijevati različite informacije. Laufer et al., 2004
Može li rezultat vokabulara predvidjeti razumijevanje pročitanog?
Može pružiti kontekst, ali udio poznatih riječi u tekstu i razumijevanje povezane su, ali različite mjere. SCHMITT et al., 2011
Izvori
- Brysbaert et al. (2016). Koliko riječi poznajemo? Praktične procjene veličine vokabulara u zavisnosti od definicije riječi, stepena jezičkog inputa i dobi učesnika.
- Nation (2006). Koliki je vokabular potreban za čitanje i slušanje?.
- Laufer et al. (2004). Provjera poznavanja vokabulara: obim, dubina i prilagodljivost računaru.
- Webb (2008). OBIM RECEPTIVNOG I PRODUKTIVNOG VOKABULARA KOD UČENIKA JEZIKA L2.
- Webb (2007). Uticaj ponavljanja na poznavanje vokabulara.
- Nagy et al. (1984). Koliko riječi ima u školskim štampanim tekstovima na engleskom?.
- Brysbaert (2019). Koliko riječi pročitamo u minuti? Pregled i meta-analiza brzine čitanja.
- SCHMITT et al. (2011). Procenat poznatih riječi u tekstu i razumijevanje pročitanog.