Pređite na sadržaj

Pamćenje i pažnja

Da li dvojezične osobe postižu bolje rezultate na Stroop testu?

Opšta prednost dvojezičnih odraslih osoba nije utvrđena na osnovu najjače ovde navedene sinteze dokaza. Meta-analiza 152 studije i 891 veličine efekta prvobitno je pokazala male prednosti na nekim zadacima izvršnih funkcija, ali nakon korekcije za pristrasnost objavljivanja nisu ostali dokazi o prednosti. Lehtonen et al., 2018

Testirajte se
Zaobljene ilustrovane kartice pamćenja pored knjige i plavih sfera.

Helibrain timPoslednja provera

Ključni dokazi i brojevi

Rezultat meta-analize kod odraslihProcenaOgraničenje tumačenja
Podgrupa sa Stroopovim zadatkom inhibicijeHedgesov g = 0,12Pre korekcije za pristrasnost objavljivanja
Njegov 95% interval poverenjaOd 0,03 do 0,20Mala objedinjena razlika između grupa
Opšti zaključak nakon korekcije za pristrasnostNema podrške za sistematsku prednostNije dokaz da su svi pojedinci isti

Procena koja se odnosi na Stroopov zadatak nalazi se u tabeli 3. To je standardizovana razlika, a ne 12% bolji rezultat niti verovatnoća za pojedinca. Mali nekorigovani efekat iz tabele i zaključak rada nakon korekcije za pristrasnost moraju se posmatrati zajedno; izdvajanje samo pozitivne vrednosti iz tabele pogrešno bi predstavilo pregled. Lehtonen et al., 2018

Zašto je pretpostavljeno da postoji prednost?

Korišćenje više od jednog jezika pruža intuitivno uverljiv razlog za proučavanje kognitivne kontrole. Ali uverljivi mehanizmi zahtevaju neposredne dokaze. Empirijski rad Paapa i Greenberga preispituje da li nekoliko zadataka izvršnih funkcija pruža dosledne dokaze o jednoj prednosti dvojezičnosti, umesto da pretpostavi da zajednički naziv čini njihove rezultate ekvivalentnim. Paap et al., 2013

I sam Stroopov zadatak ima više komponenti. Reči, boje, način povezivanja podražaja sa odgovorima i izabrani referentni uslov utiču na veličinu interferencije. MacLeodov pregled i pregled kliničkog merenja pokazuju zašto se ovaj zadatak ne može svesti na čistu meru kontrole nezavisnu od jezika. MacLeod, 1991 Scarpina et al., 2017

Da li je jezik testa važan?

Napisana reč može da ometa odgovor samo putem procesa koje pokreće kod čitaoca. Izvorni zadatak pokazuje značaj poznatog verbalnog odgovora, dok pregledi opisuju razlike između verzija zadatka. To podržava potrebu da jezik i uslovi odgovaranja ostanu isti; ne daje jedinstven korekcioni faktor za dvojezičnost. Stroop, 1935 MacLeod, 1991

Šta na to utiče?

Razlike između grupa ne određuju rezultat pojedinca

Čak i kada bi se uočila mala razlika između grupa, one bi se i dalje u velikoj meri preklapale, a ta razlika ne bi objasnila zašto se rezultat neke osobe promenio. Studija o paradoksu pouzdanosti takođe pokazuje da su mnoge razlike između uslova u klasičnim zadacima manje pouzdane za rangiranje pojedinaca nego što bi se moglo zaključiti iz njihovih stabilnih eksperimentalnih efekata. Kratko testiranje u pregledaču ne može da utvrdi koje je jezičko iskustvo prouzrokovalo rezultat. Hedge et al., 2017

Sinteza istraživanja kod odraslih ne utvrđuje univerzalne norme Stroop testa za dvojezične osobe prema svakom uzrastu ili polu. Njen zaključak ne treba automatski proširivati na decu, svaki par jezika ili svaku definiciju dvojezičnog iskustva. Za drugačiju populaciju potrebni su odgovarajući dokazi koji se na nju odnose. Lehtonen et al., 2018

Zašto su merenje i korekcije važni

Preciznost merenja vremena u pregledaču razlikuje se među sistemima, a bodovanje Stroop testa među verzijama testa. Klinička meta-analiza pokazuje kako metod kojim se kvantifikuje interferencija može da promeni prividnu veličinu efekata između grupa. To je opšte upozorenje u vezi sa merenjem, a ne dokaz da je dvojezičnost kliničko stanje. Anwyl-Irvine et al., 2020 Lansbergen et al., 2007

Šta realno možete da zaključite ako isprobate test?

Koristite test da biste iskusili sukob između informacija koje prenose reč i boja. Ako upoređujete sopstvena testiranja, neka jezik, uređaj, način odgovaranja i bodovanje ostanu isti. Posmatrajte stope grešaka zajedno sa vremenima odgovora i izbegavajte da promenu tumačite kao dokaz opšte koristi od dvojezičnosti. Scarpina et al., 2017 Hedge et al., 2017

Dokazi ne govore protiv učenja jezika, niti obećavaju da će ono unaprediti kognitivne sposobnosti. Oni odgovaraju na uže pitanje: navedena literatura o odraslima ne pruža čvrstu podršku za opštu prednost u izvršnim funkcijama kada se uzme u obzir pristrasnost objavljivanja. Konkretne jezičke veštine i vrednost sporazumevanja na drugom jeziku zasebni su ishodi. Lehtonen et al., 2018 Paap et al., 2013

Isprobajte povezani besplatni test

Stroop test

Isprobajte Stroop test na jeziku koji razumete i koristite isti jezik kada pratite rezultate. Test ne može da utvrdi da li je vaše prethodno jezičko iskustvo prouzrokovalo vaš rezultat niti da vam pripiše kognitivnu prednost zbog dvojezičnosti.

Testirajte se

Česta pitanja

Da li g = 0,12 znači 12% bolji rezultat?

Ne. To je standardizovana razlika između proseka, a ova konkretna procena dobijena je pre korekcije za pristrasnost. Lehtonen et al., 2018

Da li pregled dokazuje da nijedna dvojezična osoba nema korist?

Ne. Nedostatak čvrstih dokaza o prosečnoj prednosti ne znači da su svi pojedinci ili svi konteksti isti. Lehtonen et al., 2018

Može li moj rezultat da otkrije da li sam zaista dvojezičan?

Ne. Rezultat na Stroop testu ne služi za klasifikovanje prethodnog jezičkog iskustva i nije validiran test dvojezičnosti. MacLeod, 1991 Scarpina et al., 2017

Izvori

Citirajte ovu stranicu: Da li dvojezične osobe postižu bolje rezultate na Stroop testu?. Helibrain. 2026. https://helibrain.com/sr/answers/bilingualism-and-stroop-performance. CC BY 4.0.

Upoznajte sposobnost na koju se odnosi ovaj odgovor

Istražite načine merenja, poređenja po uzrastu i dokaze o tome šta utiče na učinak.

Sve mentalne sposobnosti
← Istražite još odgovora