Pređite na sadržaj

Pamćenje i pažnja

Da li je za ponovno usredsređivanje posle prekida zaista potrebno 23 minuta?

Ne postoji univerzalni period oporavka od 23 minuta posle svakog prekida. Terensko istraživanje koje je pratilo 24 radnika čiji posao podrazumeva obradu informacija merilo je isprekidanost rada i vraćanje zadacima, dok je eksperiment sa upozorenjem 8 sekundi pre prekida pokazao da priprema može da promeni brzinu nastavljanja rada; to su drugačiji ishodi od fiksnog biološkog perioda oporavka. Mark et al., 2005 Trafton et al., 2003

Testirajte se
Zaobljene ilustrovane kartice pamćenja pored knjige i plavih sfera.

Helibrain timPoslednja provera

Ključni dokazi i brojevi

IshodŠta se meriU čemu je razlika
Vreme do povratka zadatkuObuhvata druge poslove i odluke u međuvremenuNije neprekidan period nemogućnosti usredsređivanja
Vreme potrebno za nastavak radaVreme potrebno da se rad ponovo započne nakon završetka prekidaZavisi od zadatka i pamćenja ciljeva
Rezidualna pažnjaZadržavanje pažnje na prethodnom zadatkuMože da utiče na učinak bez fiksnog trajanja

Terensko istraživanje ispituje organizaciju rada, a ne univerzalno fiziološko vraćanje u početno stanje. Osoba može da radi na drugim zadacima pre nego što se vrati prekinutom. Tumačenje tog proteklog vremena kao neprekidne nemogućnosti koncentracije menja značenje onoga što je izmereno. Mark et al., 2005

Šta pokazuju laboratorijska istraživanja nastavljanja rada?

Trafton i saradnici uporedili su neposredni prekid sa uslovom u kome je upozorenje ostavljalo osam sekundi pre početka prekida. Učesnici koji su dobili upozorenje više su se pripremali i brže nastavljali rad. To podržava ulogu pripreme unapred i pamćenja prvobitnog cilja, a ne jednog nepromenljivog vremena oporavka. Trafton et al., 2003

Model koji su razvili Altmann i Trafton opisuje kako aktivacija i prisećanje ciljeva mogu da utiču na ponovno započinjanje rada. Eksperimenti koje je sprovela Leroy ispituju rezidualnu pažnju kada ljudi napuste nedovršen posao i pređu na drugi zadatak. Ova objašnjenja odnose se na povezane, ali različite procese, pa njihove mere ne treba objedinjavati u jednu univerzalnu procenu izraženu u minutima. Altmann et al., 2002 Leroy, 2009

Mogu li ljudi da nadoknade posledice prekida?

U eksperimentu koji su sproveli Mark i saradnici, učesnici koji su bili prekidani završavali su zadatke brže, bez razlike u kvalitetu, ali su prijavljivali više stresa, frustracije, vremenskog pritiska i uloženog napora. Brže završavanje zato nije dokazalo da su prekidi bezopasni. To je još jedan primer zašto jedna mera produktivnosti ne daje potpunu sliku. Mark et al., 2008

Šta na to utiče?

Da li su sve pauze isto što i prekidi?

Ne. Planirana pauza za odmor i neočekivan zahtev da se radi drugi zadatak mogu da imaju različite svrhe i da postavljaju različite zahteve. Metaanaliza veoma kratkih pauza nalazi male povoljne efekte na polet i umor, uz neizvestan prosečan efekat na učinak. Ona ne utvrđuje da svaki prekid okrepljuje ili da svaka pauza donosi isti trošak prebacivanja. Albulescu et al., 2022

Održavana pažnja takođe oscilira tokom vremena. Istraživanja tih oscilacija ne opisuju osobu kao potpuno usredsređenu ili kao nesposobnu da se usredsredi na bilo šta tokom jednog fiksnog perioda. Važni su i konkretan zadatak i ishod kojim se meri učinak. Esterman et al., 2013

Šta realno možete da promenite?

Kada situacija dozvoljava, ostavljanje jasnog podsetnika na sledeći korak u skladu je sa istraživanjima nastavljanja rada. Konkretni eksperimentalni dokazi odnose se na pripremu u vezi sa prekidom; oni ne garantuju da zapisivanje jedne beleške uklanja sve troškove prebacivanja u svakodnevnom životu. Takav zaključak treba izvoditi uz skromnu sigurnost. Trafton et al., 2003 Altmann et al., 2002

Kada pratite sopstveni rad, razlikujte vreme provedeno van zadatka od vremena potrebnog da ga ponovo započnete. Zabeležite vrstu prekida, da li je prvobitni zadatak ostao nedovršen i koji vam je ishod važan. U suprotnom, dug vremenski razmak može da se pogrešno protumači kao dug kognitivni oporavak, čak i kada je u međuvremenu obavljen drugi posao. Mark et al., 2005 Leroy, 2009

Šta može da vam kaže igra prebacivanja između zadataka?

Kontrolisani zadatak prebacivanja može da ilustruje trošak menjanja pravila. Ne može da pretvori kratku vremensku razliku dobijenu u uslovima nalik laboratorijskim u minute izgubljene produktivnosti na poslu. Istraživanja pouzdanosti dodatno upozoravaju da rezultat razlike dobijen u kratkom zadatku ne treba smatrati nepromenljivom osobinom pojedinca. Hedge et al., 2017

Dokazi podržavaju ozbiljno razmatranje konteksta prekida. Ne podržavaju automatsko pripisivanje gubitka od 23 minuta svakom obaveštenju, razgovoru ili planiranoj pauzi, bez obzira na to šta osoba zaista radi posle toga. Mark et al., 2005 Trafton et al., 2003

Isprobajte povezani besplatni test

Test prebacivanja između zadataka

Isprobajte Test prebacivanja između zadataka da biste iskusili smenjivanje pravila. On meri učinak u sopstvenom zadatku, a ne broj minuta koje izgubite nakon prekida na poslu. Imajte tu razliku na umu kada upoređujete igru sa svojim danom.

Testirajte se

Česta pitanja

Da li je podatak o 23 minuta univerzalna činjenica?

Ne. Povratak zadatku, ponovno započinjanje rada na njemu i vraćanje određene mere učinka na prethodni nivo različiti su ishodi. Mark et al., 2005 Trafton et al., 2003

Može li priprema pre prekida da pomogne?

Kontrolisano istraživanje pokazalo je brže nastavljanje rada nakon upozorenja osam sekundi pre prekida, koje je omogućilo pripremu. Veličina koristi u svakodnevnim uslovima nije zagarantovana. Trafton et al., 2003

Da li planirane pauze štete usredsređenosti?

Dokazi o veoma kratkim pauzama pokazuju male povoljne efekte na umor i polet, uz manje izvesne koristi za ukupan učinak. Planirane pauze ne treba poistovećivati sa svakim prekidom. Albulescu et al., 2022

Izvori

Citirajte ovu stranicu: Da li je za ponovno usredsređivanje posle prekida zaista potrebno 23 minuta?. Helibrain. 2026. https://helibrain.com/sr/answers/how-long-to-refocus-after-an-interruption. CC BY 4.0.

Upoznajte sposobnost na koju se odnosi ovaj odgovor

Istražite načine merenja, poređenja po uzrastu i dokaze o tome šta utiče na učinak.

Sve mentalne sposobnosti
← Istražite još odgovora