Ključni dokazi i brojevi
| Ishod | Šta se mjeri | Zašto se razlikuje |
|---|---|---|
| Vrijeme do povratka zadatku | Uključuje usputni rad i odluke | Nije neprekidno vrijeme tokom kojeg se osoba ne može usredsrediti |
| Zastoj prije nastavka | Vrijeme potrebno da se zadatak ponovo pokrene nakon završetka prekida | Zavisi od zadatka i pamćenja ciljeva |
| Ostatak pažnje | Prenošenje pažnje s prethodnog zadatka | Može uticati na učinak bez fiksnog vremena |
Terenska studija razmatra organizaciju rada, a ne univerzalno fiziološko vraćanje na početno stanje. Osoba može raditi na drugim zadacima prije nego što se vrati prekinutom zadatku. Tumačenje tog proteklog vremena kao neprekidne nemogućnosti koncentracije mijenja ono što je mjereno. Mark i sar., 2005
Šta pokazuju laboratorijska istraživanja o nastavku zadatka?
Trafton i saradnici uporedili su trenutni prekid s uslovom u kojem je upozorenje omogućilo osam sekundi prije početka prekida. Učesnici koji su dobili upozorenje više su se pripremali i brže nastavili rad. To ukazuje na ulogu pripreme za budući zadatak i pamćenja prvobitnog cilja, a ne na jedno nepromjenjivo vrijeme oporavka. Trafton i sar., 2003
Model Altmanna i Traftona opisuje kako aktiviranje cilja i njegovo prisjećanje mogu uticati na ponovno započinjanje. Leroyjevi eksperimenti ispituju ostatak pažnje kada ljudi pređu s nedovršenog posla na drugi zadatak. Ova objašnjenja odnose se na povezane, ali različite procese, pa njihove mjere ne treba spajati u jednu univerzalnu procjenu u minutama. Altmann i sar., 2002 Leroy, 2009
Mogu li ljudi nadoknaditi prekide?
U eksperimentu Marka i saradnika, učesnici kojima je rad prekidan završili su zadatke brže, bez razlike u kvalitetu, ali su prijavili više stresa, frustracije, vremenskog pritiska i uloženog napora. Brži završetak zato ne dokazuje da su prekidi bezazleni. Ovo je još jedan primjer zašto jedna mjera produktivnosti nije dovoljna. Mark i sar., 2008
Šta utiče na to?
Jesu li sve pauze isto što i prekidi?
Ne. Planirana pauza za odmor i neočekivani zahtjev da se obavi drugi zadatak mogu imati različite svrhe i zahtjeve. Metaanaliza kratkih pauza nalazi male koristi za energičnost i umor, dok je prosječan učinak na radni učinak neizvjestan. Ona ne pokazuje da svaki prekid obnavlja snagu niti da svaka pauza nosi isti trošak prebacivanja. Albulescu i sar., 2022
Pažnja tokom dužeg vremena također oscilira. Istraživanja tih oscilacija ne opisuju osobu kao nekoga ko je ili potpuno usredsređen ili univerzalno nedostupan tokom jednog fiksnog perioda. Konkretan zadatak i ishod učinka i dalje su važni. Esterman i sar., 2013
Šta realno možete promijeniti?
Kada okolnosti to dopuštaju, zadržavanje jasnog podsjetnika na sljedeći korak u skladu je s istraživanjima nastavka zadatka. Konkretna eksperimentalna podrška odnosi se na pripremu prije prekida; ona ne garantuje da će zapisivanje jedne bilješke ukloniti sve troškove prebacivanja u stvarnom životu. Zaključak treba ostati oprezan. Trafton i sar., 2003 Altmann i sar., 2002
Ako pratite vlastito iskustvo, razlikujte vrijeme provedeno daleko od zadatka od vremena potrebnog da ga ponovo pokrenete. Zabilježite vrstu prekida, da li je prvobitni zadatak bio nedovršen i koji ishod vam je važan. U suprotnom, dugo proteklo vrijeme može se pogrešno protumačiti kao dug kognitivni oporavak, čak i kada su u međuvremenu obavljeni drugi poslovi. Mark i sar., 2005 Leroy, 2009
Šta vam igra prebacivanja može pokazati?
Kontrolisani zadatak prebacivanja može prikazati cijenu promjene pravila. Ne može kratku razliku iz laboratorijskog zadatka pretvoriti u minute izgubljene produktivnosti na poslu. Istraživanja pouzdanosti dodatno upozoravaju da se kratka razlika u rezultatu ne tumači kao nepromjenjiva osobina pojedinca. Hedge i sar., 2017
Dokazi pokazuju da kontekst prekida treba shvatiti ozbiljno. Oni ne opravdavaju automatsko pripisivanje gubitka od 23 minute svakom obavještenju, razgovoru ili planiranoj pauzi, bez obzira na to šta osoba zaista radi nakon toga. Mark i sar., 2005 Trafton i sar., 2003
Isprobajte povezani besplatni test
Test prebacivanja između zadataka
Isprobajte test prebacivanja između zadataka da biste iskusili smjenjivanje pravila. On mjeri učinak na samom zadatku, a ne koliko minuta gubite nakon prekida na poslu. Imajte tu razliku na umu kada igru upoređujete sa svojim danom.
Česta pitanja
Je li podatak od 23 minute univerzalna činjenica?
Ne. Povratak zadatku, njegovo ponovno pokretanje i oporavak određene mjere učinka različiti su ishodi. Mark i sar., 2005 Trafton i sar., 2003
Može li priprema prije prekida pomoći?
Kontrolisana studija utvrdila je brži nastavak nakon upozorenja od osam sekundi koje je omogućilo pripremu. Veličina koristi u stvarnom životu nije zagarantovana. Trafton i sar., 2003
Štete li planirane pauze koncentraciji?
Dokazi o kratkim pauzama pokazuju male koristi za umor i energičnost, dok su ukupne koristi za učinak manje sigurne. Planirane pauze ne treba poistovjećivati sa svakim prekidom. Albulescu i sar., 2022
Izvori
- Mark i sar. (2005). Nijedan zadatak nije ostao nedovršen?.
- Trafton i sar. (2003). Priprema za nastavak prekinutog zadatka: učinci unaprijednog kodiranja cilja i naknadnog ponavljanja.
- Altmann i sar. (2002). Pamćenje ciljeva: model zasnovan na aktivaciji.
- Leroy (2009). Zašto mi je tako teško raditi? Izazov ostatka pažnje pri prebacivanju između radnih zadataka.
- Mark i sar. (2008). Cijena prekinutog rada: veća brzina i stres.
- Albulescu i sar. (2022). „Dajte mi pauzu!“ Sistematski pregled i metaanaliza djelotvornosti kratkih pauza za povećanje dobrobiti i učinka.
- Esterman i sar. (2013). Usredsređeni ili odlutalih misli? Praćenje promjena ponašanja i moždane aktivnosti tokom održavanja pažnje.
- Hedge i sar. (2017). Paradoks pouzdanosti: zašto robusni kognitivni zadaci ne daju pouzdane individualne razlike.