Pređite na sadržaj

Reči i čitanje

Da li morate da koristite deset prstiju da biste brzo kucali?

Ne: upotreba svih 10 prstiju nije dokazani preduslov za brzo kucanje. U istraživanju sa snimanjem pokreta koje je obuhvatilo 30 osoba, grupa obučena za slepo kucanje i samouka grupa imale su proseke od 57,83 odnosno 58,93 reči/min; istraživanje nije utvrdilo da su te metode jednako delotvorne za svaku osobu koja uči da kuca. Feit et al., 2016

Testirajte se
Otvorena knjiga сек lebdećom plavom sferom i belim delom slagalice.

Helibrain timPoslednja provera

Ključni dokazi i brojevi

Grupa u laboratorijskom istraživanjuProsek u rečima/minVažna ograda
Učesnici obučeni za slepo kucanje57,83Razvrstavanje prema sopstvenim navodima o obuci
Učesnici bez kursa kucanja58,93Različite samouke strategije
Zadatak s nasumičnim nizovima znakova, obučeni27,43Drugačiji zadatak od uobičajenog prepisivanja
Zadatak s nasumičnim nizovima znakova, samouki27,02Ilustruje značaj poznatog teksta

Ove vrednosti potiču iz tabele 2 rada How We Type. Uzorak je bio mali, a učesnici nisu nasumično raspoređeni u grupe koje bi učile različite metode. Razlika koja nije statistički značajna nije dokaz da formalna obuka nikada ne pomaže. Ipak, ona pokazuje zašto sam broj prstiju ne objašnjava u potpunosti uočenu veštinu. Feit et al., 2016

Šta su otkrili snimci pokreta?

Istraživanje je ispitivalo pogled, pokrete šaka i način na koji prsti pritiskaju tastere. Dosledno korišćenje istih prstiju za iste tastere, pripremanje narednih pokreta i ograničavanje nepotrebnih pokreta bili su povezani s boljim učinkom. To su opisi veštog ponašanja, a ne randomizovana provera plana obuke koji garantuje određeno povećanje broja reči u minutu. Feit et al., 2016

Mnogo veće istraživanje kucanja na računaru takođe je utvrdilo različite obrasce kucanja. Brži učesnici razlikovali su se, između ostalog, po vremenskom rasporedu kucanja parova slova i preklapanju pritisaka na tastere. Prosto brojanje prstiju zanemaruje način na koji su pokreti organizovani u vremenu. Dhakal et al., 2018

Zašto su poznate reči važne

Obe grupe bile su znatno sporije pri kucanju nasumičnih nizova znakova nego običnog teksta. Kucanje uključuje prepoznavanje i obradu izvornog teksta, kao i pritiskanje tastera. Klasična istraživanja opisuju perceptivne, kognitivne i motoričke komponente; promena teksta na testu zato može dovesti do velike promene rezultata bez promene broja prstiju koji se koriste. Feit et al., 2016 Salthouse, 1986

Šta na to utiče?

Da li to znači da treba da izbegavate učenje slepog kucanja?

Dokazi ne podržavaju ni taj zaključak. Laboratorijsko poređenje ispituje kako se ponašaju ljudi koji već kucaju, a ne koja je metoda obuke najbolja za određenog početnika. Istraživanja prethodnog vežbanja kod ljudi koji svakodnevno kucaju podržavaju ispitivanje toga šta ljudi vežbaju i kako, ali ostavljaju otvorena uzročna pitanja o najboljoj obuci. Keith et al., 2007

Kucanje na telefonu još jednom podseća da korisna tehnika zavisi od uređaja. Veliko istraživanje na mobilnim uređajima obuhvata različite obrasce korišćenja prstiju i pomoćne funkcije. Njegovi rezultati ne mogu se koristiti kao neposredna provera programa obuke za kucanje sa deset prstiju na računaru. Palin et al., 2019 MacKenzie and Soukoreff, 2002

Šta treba da pratite dok učite?

Na uporedivim nepoznatim odlomcima merite i tačno unet tekst i brzinu unosa. Ispravljanje grešaka oduzima vreme čak i kada konačan tekst izgleda tačno; neispravljene greške predstavljaju zaseban trošak. Literatura o merenju unosa teksta objašnjava zašto stopa grešaka u konačnom tekstu, napor uložen u ispravljanje i brzina pružaju različite informacije. Soukoreff et al., 2003 Soukoreff et al., 2001

Kada koristite istu tastaturu, jezik, vrstu odlomka i pravila ispravljanja, poređenje je lakše protumačiti. Ovde nema dokaza za određeni broj minuta vežbanja dnevno, garantovano vreme potrebno za sticanje veštine ili pravilo da svako treba iznova da gradi već usvojenu tehniku. Za takve tvrdnje bili bi potrebni drugačiji dokazi iz intervencionih istraživanja. Keith et al., 2007 MacKenzie and Soukoreff, 2002

Praktičan zaključak je da veština obuhvata više od pravila o broju prstiju. Formalno slepo kucanje jeste jedna organizovana metoda; iskusni samouki korisnici takođe mogu postati vešti. Treba procenjivati tačan rad u zadacima koje zaista obavljate, a ne to da li nečije ruke slede jedan propisani model. Feit et al., 2016 Dhakal et al., 2018

Isprobajte povezani besplatni test

Test brzine kucanja

Koristite test kucanja da biste uporedili sopstvenu tehniku u istim uslovima. Ako promenite metodu, zabeležite tu promenu i koristite nepoznate odlomke. Sama privremena razlika u rezultatu ne može utvrditi koja će metoda dugoročno biti najbolja.

Testirajte se

Česta pitanja

Mogu li ljudi koji kucaju sa dva prsta biti brzi?

Neki samouki korisnici dobro kucaju s manjim brojem prstiju, ali istraživanje ne daje garantovanu brzinu ni za jedan određeni broj prstiju. Feit et al., 2016

Da li je istraživanje dokazalo da je slepo kucanje beskorisno?

Ne. Upoređivalo je postojeće grupe u malom uzorku; nije nasumično raspoređivalo početnike na različite metode obuke. Feit et al., 2016

Da li treba da se usredsredim samo na broj reči u minutu?

Brzinu treba tumačiti zajedno s greškama i naporom uloženim u ispravljanje. Veća brzina pre uzimanja grešaka u obzir može prikriti manje upotrebljiv tekst. Soukoreff et al., 2003

Izvori

Citirajte ovu stranicu: Da li morate da koristite deset prstiju da biste brzo kucali?. Helibrain. 2026. https://helibrain.com/sr/answers/do-you-need-ten-fingers-to-type-fast. CC BY 4.0.

Upoznajte sposobnost na koju se odnosi ovaj odgovor

Istražite načine merenja, poređenja po uzrastu i dokaze o tome šta utiče na učinak.

Sve mentalne sposobnosti
← Istražite još odgovora