Ključni dokazi i brojevi
| Grupa u laboratorijskoj studiji | Prosjek WPM | Važna napomena |
|---|---|---|
| Učesnici obučeni za slijepo kucanje | 57.83 | Klasifikacija na osnovu samoprijavljene obuke |
| Učesnici bez kursa kucanja | 58.93 | Različite samouke strategije |
| Zadatak s nasumičnim nizom znakova, obučeni | 27.43 | Drugačiji zadatak od uobičajenog prepisivanja |
| Zadatak s nasumičnim nizom znakova, samouki | 27.02 | Pokazuje koliko je važan poznat tekst |
Ove vrijednosti potiču iz Tabele 2 rada How We Type. Uzorak je bio malen, a grupe prema obuci nisu nasumično raspoređene da uče različite metode. Statistički neznačajna razlika ne dokazuje da formalna obuka nikad ne pomaže. Ona ipak pokazuje zašto sam broj prstiju nije potpuno objašnjenje uočene vještine. Feit et al., 2016
Šta su otkrili snimci pokreta?
Studija je ispitivala pogled, pokrete ruku i ponašanje prstiju pri pritiskanju tipki. Dosljedno dodjeljivanje tipki prstima, priprema narednih pokreta i ograničavanje nepotrebnih pokreta bili su povezani s boljim učinkom. To su opisi vještog ponašanja, a ne nasumično ispitivanje plana obuke koji garantuje određeno povećanje WPM-a. Feit et al., 2016
Mnogo veća studija kucanja na računarima pokazala je i različite obrasce kucanja. Brži daktilografi razlikovali su se, između ostalog, po vremenskom rasporedu parova slova i preklapanju pritisaka na tipke. Jednostavno brojanje prstiju ne obuhvata kako su pokreti organizovani tokom vremena. Dhakal et al., 2018
Zašto su poznate riječi važne
Obje grupe bile su znatno sporije pri kucanju nasumičnih nizova znakova nego običnog teksta. Kucanje uključuje prepoznavanje i obradu izvornog teksta, kao i pritiskanje tipki. Klasična istraživanja opisuju perceptivne, kognitivne i motoričke komponente; promjena teksta na testu zato može znatno promijeniti rezultat i bez promjene broja prstiju. Feit et al., 2016 Salthouse, 1986
Šta utiče na to?
Znači li to da ne treba učiti slijepo kucanje?
Ni takav zaključak nije potkrijepljen dokazima. Laboratorijsko poređenje ispituje kako se postojeći daktilografi ponašaju, a ne koja je metoda obuke najbolja za određenog početnika. Istraživanja historije vježbanja kod ljudi koji svakodnevno kucaju podržavaju ispitivanje toga šta i kako ljudi vježbaju, ali ne daju odgovor na uzročno pitanje o najboljoj obuci. Keith et al., 2007
Kucanje na telefonu još je jedan podsjetnik da korisna tehnika zavisi od uređaja. Velika studija mobilnog kucanja obuhvata različite obrasce korištenja prstiju i funkcije asistencije. Njeni rezultati ne mogu se smatrati direktnim ispitivanjem programa kucanja s deset prstiju na računaru. Palin et al., 2019 MacKenzie and Soukoreff, 2002
Šta pratiti dok učite?
Mjerite tačnost unesenog teksta uz brzinu, na uporedivim, nepoznatim odlomcima. Ispravljanje grešaka oduzima vrijeme čak i kada konačni tekst izgleda tačno; neispravljene greške predstavljaju zaseban trošak. Literatura o mjerenju unosa teksta objašnjava zašto konačna stopa grešaka, trud uložen u ispravljanje i brzina pružaju različite informacije. Soukoreff et al., 2003 Soukoreff et al., 2001
Ako koristite istu tastaturu, jezik, vrstu odlomka i pravila ispravljanja, poređenje je lakše protumačiti. Ovdje nema dokaza za fiksan broj minuta vježbanja dnevno, garantovano vrijeme potrebno za savladavanje vještine ili pravilo da svi trebaju mijenjati već usvojenu tehniku. Za takve zaključke bili bi potrebni drugačiji dokazi iz intervencijskih istraživanja. Keith et al., 2007 MacKenzie and Soukoreff, 2002
Praktičan zaključak je da vještina ne zavisi samo od pravila o broju prstiju. Formalno slijepo kucanje jedna je organizovana metoda; i iskusni samouki daktilografi mogu postati vješti. Važno je procijeniti tačnost u zadacima koje zaista koristite, a ne to da li nečije ruke izgledaju kao propisani model. Feit et al., 2016 Dhakal et al., 2018
Isprobajte povezani besplatni test
Test brzine kucanja
Koristite test kucanja da uporedite vlastitu tehniku pod istim uslovima. Ako promijenite metodu, zabilježite tu promjenu i koristite nepoznate odlomke. Sama privremena razlika u rezultatu ne može pokazati koja će metoda dugoročno biti najbolja.
Česta pitanja
Mogu li osobe koje kucaju s dva prsta biti brze?
Neki samouki daktilografi postižu dobre rezultate s manje prstiju, ali studija ne daje garantovanu brzinu za određeni broj prstiju. Feit et al., 2016
Je li studija dokazala da je slijepo kucanje beskorisno?
Ne. Uporedila je postojeće grupe u malom uzorku; početnici nisu nasumično raspoređeni u različite metode obuke. Feit et al., 2016
Trebam li se usredotočiti samo na WPM?
Brzinu treba tumačiti zajedno s greškama i trudom uloženim u ispravljanje. Veća sirova brzina može prikriti manje koristan rezultat. Soukoreff et al., 2003
Izvori
- Dhakal et al. (2018). Zapažanja o kucanju na osnovu 136 miliona pritisaka na tipke.
- Palin et al. (2019). Kako ljudi kucaju na mobilnim uređajima?.
- Feit et al. (2016). Kako kucamo.
- Soukoreff et al. (2003). Mjere za istraživanje unosa teksta.
- Soukoreff et al. (2001). Mjerenje grešaka u zadacima unosa teksta.
- MacKenzie and Soukoreff (2002). Unos teksta na mobilnim uređajima: modeli i metode, teorija i praksa.
- Salthouse (1986). Perceptivni, kognitivni i motorički aspekti prepisivanja teksta kucanjem..
- Keith et al. (2007). Objašnjenje vještine kucanja kod osoba koje svakodnevno kucaju kroz namjernu vježbu..