Ključni dokazi i brojevi
| Primer tačnosti konačnog teksta | Netačni znakovi na 1.000 znakova | Značenje |
|---|---|---|
| 99% | 10 | Računski primer, a ne preporučeni cilj |
| 98% | 20 | Dvostruko više preostalih grešaka nego pri 99% |
| 95% | 50 | Pet puta više nego pri 99% |
Ovi primeri koriste jednostavnu definiciju tačnosti znakova u konačnom tekstu. Stvarna istraživanja mogu koristiti minimalno rastojanje između nizova znakova kako bi obuhvatila umetnute, izostavljene i zamenjene znakove, pa primere ne treba smatrati prikazom mere tačnosti svakog sajta. Literatura o merenju objašnjava zašto se pri bodovanju moraju navesti zadati i prepisani niz znakova. Soukoreff et al., 2003 Soukoreff et al., 2001
Preostale i ispravljene greške nisu isto
Osoba koja napravi mnogo grešaka i sve ih ispravi može završiti s tačnim tekstom, ali potrošiti dosta vremena na ispravljanje. Neko ko ostavi greške može delovati brže, a pritom proizvesti manje upotrebljiv tekst. Stopa grešaka u konačnom tekstu, napor uložen u ispravljanje i brzina unosa zato odgovaraju na različita pitanja. Soukoreff et al., 2003
Skup podataka iz istraživanja na računaru sadrži i neispravljene greške i mere povezane s ispravljanjem. Brži učesnici su uglavnom pravili manje grešaka, ali istraživanje je bilo opservaciono. Ono ne pokazuje da će samo prisiljavanje svih da kucaju brže povećati njihovu tačnost, niti da usporavanje za određenu vrednost izaziva tačno određeno poboljšanje. Dhakal et al., 2018
Zašto ne postoji univerzalni idealni procenat
Cena greške zavisi od zadatka i onoga što sledi posle nje. Test prepisivanja meri unos zadatog teksta; sastavljanje ili uređivanje teksta uključuje dodatne odluke. Temeljni pregledi istraživanja kucanja i unosa teksta razlikuju ove komponente zadatka i objašnjavaju zašto se brzine iz jedne situacije ne prenose neposredno na sve vrste rada. Salthouse, 1986 MacKenzie and Soukoreff, 2002
Jedno laboratorijsko istraživanje takođe je utvrdilo velike razlike između kucanja običnog teksta i nasumičnih nizova znakova, čak i među iskusnim učesnicima. Poznavanje odlomka deo je onoga što rezultat meri. Lični rekord na jednostavnom spisku reči nije nužno dokaz jednakog učinka na proznom tekstu s mnogo interpunkcije. Feit et al., 2016
Šta na to utiče?
Pomoćne funkcije uređaja menjaju tumačenje
Automatsko ispravljanje može zameniti tekst bez podudaranja svakog znaka s pojedinačnim unosom; predviđanje može umetnuti celu reč. Istraživanje na mobilnim uređajima izričito razmatra ograničenja mera grešaka na nivou pritisaka na tastere koja iz toga proizlaze. Poređenje unosa na telefonu uz pomoćne funkcije s unosom na računaru bez njih, kao da njihovi procenti tačnosti imaju isto značenje, može prikriti važne razlike. Palin et al., 2019
Koji pristup vežbanju ima smisla?
Koristite isti zadatak i beležite brzinu zajedno s odgovarajućom merom grešaka. Poredite grupe sličnih nepoznatih odlomaka umesto da izdvojite jedan pokušaj. Ovo je preporuka za merenje, a ne tvrdnja o najboljoj količini vežbanja. Dokazi o prethodnom vežbanju kod ljudi koji svakodnevno kucaju podržavaju postojanje veštine specifične za zadatak, ali ne utvrđuju univerzalan odnos vežbanja brzine i tačnosti. Keith et al., 2007 MacKenzie and Soukoreff, 2002
Ako brži pokušaj ostavlja više grešaka, opišite to kao kompromis između brzine i tačnosti, a ne kao bezuslovno poboljšanje. Ako tačnost konačnog teksta ostane ista, a napor uložen u ispravljanje opadne, i to je korisna informacija. Svrha više mera jeste da promenu učine vidljivom, umesto da se svi ishodi sažmu u jedan broj koji lepo izgleda. Soukoreff et al., 2003 Soukoreff et al., 2001
Poboljšanje takođe treba opisivati u okviru onoga što je testirano. Bolje kucanje je korisna veština; navedena istraživanja kucanja na tastaturi ne čine broj reči u minutu ili tačnost merom inteligencije, poremećaja pažnje ili opšteg poboljšanja kognitivnih sposobnosti. Njihovi zaključci odnose se na unos teksta u definisanim uslovima. Dhakal et al., 2018 Feit et al., 2016
Isprobajte povezani besplatni test
Test brzine kucanja
Isprobajte test brzine kucanja i zajedno razmotrite brzinu, tačnost i režim unosa. Za lično praćenje koristite ista podešavanja pomoći i istu vrstu odlomka. Korisniji je rezultat koji možete da protumačite, uključujući i njegove greške.
Česta pitanja
Da li je tačnost od 100% uvek najbolja?
Poželjno je da konačan tekst bude tačan, ali ova istraživanja ne utvrđuju jedan najbolji cilj vežbanja koji zanemaruje brzinu, napor uložen u ispravljanje i zahteve zadatka. Soukoreff et al., 2003
Da li ispravljanje greške pri kucanju briše njenu cenu?
Može ukloniti grešku iz konačnog teksta, ali i dalje zahteva pritiske na tastere i vreme. Zato je napor uložen u ispravljanje zasebna mera. Soukoreff et al., 2001
Mogu li da poredim tačnost na različitim sajtovima?
Tek kada proverite kako svaki sajt definiše greške, broji tekst i obračunava ispravke. Isti procenti mogu predstavljati različite postupke bodovanja. Soukoreff et al., 2003
Izvori
- Dhakal et al. (2018). Observations on Typing from 136 Million Keystrokes.
- Palin et al. (2019). How do People Type on Mobile Devices?.
- Feit et al. (2016). How We Type.
- Soukoreff et al. (2003). Metrics for text entry research.
- Soukoreff et al. (2001). Measuring errors in text entry tasks.
- MacKenzie and Soukoreff (2002). Text Entry for Mobile Computing: Models and Methods, Theory and Practice.
- Salthouse (1986). Perceptual, cognitive, and motoric aspects of transcription typing..
- Keith et al. (2007). A deliberate practice account of typing proficiency in everyday typists..
Citirajte ovu stranicu: Da li da se usredsredim na brzinu ili tačnost kucanja?. Helibrain. 2026. https://helibrain.com/sr/answers/typing-speed-vs-accuracy. CC BY 4.0.
Upoznajte sposobnost na koju se odnosi ovaj odgovor
Istražite načine merenja, poređenja po uzrastu i dokaze o tome šta utiče na učinak.
Sve mentalne sposobnosti