Ključni dokazi i brojevi
| Ilustrativna tačnost konačnog teksta | Pogrešni znakovi na 1,000 | Značenje |
|---|---|---|
| 99% | 10 | Aritmetički primjer, nije preporučeni cilj |
| 98% | 20 | Dvostruko više preostalih grešaka nego pri 99% |
| 95% | 50 | Pet puta više nego pri 99% |
Ovi primjeri koriste jednostavnu definiciju tačnosti konačnog teksta na nivou znakova. U stvarnim studijama može se koristiti minimalna udaljenost nizova kako bi se obradili umetnuti, izostavljeni i zamijenjeni znakovi, pa primjere ne treba smatrati ponavljanjem načina mjerenja tačnosti na svakoj stranici. Literatura o mjerenju objašnjava zašto bodovanje mora navesti željeni i prepisani tekst. Soukoreff i dr., 2003 Soukoreff i dr., 2001
Preostale i ispravljene greške nisu isto
Osoba koja napravi mnogo grešaka, ali ih sve ispravi, može završiti s tačnim tekstom, a ipak potrošiti dosta vremena na ispravke. Neko ko ostavi greške može djelovati brže, ali proizvesti manje upotrebljiv tekst. Zato stopa konačnih grešaka, trud uložen u ispravljanje i brzina unosa odgovaraju na različita pitanja. Soukoreff i dr., 2003
Skup podataka za računare bilježi i neispravljene greške i pokazatelje povezane s ispravljanjem. Učesnici koji su kucali brže uglavnom su imali manje grešaka, ali studija je bila opservacijska. Ona ne pokazuje da će prisiljavanje svih da kucaju brže povećati njihovu tačnost, niti da će usporavanje za određeni iznos dovesti do tačno određenog poboljšanja. Dhakal i dr., 2018
Zašto ne postoji univerzalan idealan procenat
Cijena greške zavisi od zadatka i od toga šta se dešava poslije. Test prepisivanja mjeri unos zadanog teksta, dok pisanje i uređivanje uključuju i dodatne odluke. Temeljni pregledi kucanja i unosa teksta razlikuju te dijelove zadatka i objašnjavaju zašto se rezultati iz jednog okruženja ne mogu direktno prenijeti na svaki posao. Salthouse, 1986 MacKenzie i Soukoreff, 2002
Laboratorijska studija je također otkrila velike razlike između kucanja običnog teksta i nasumičnih nizova, čak i među iskusnim učesnicima. Poznavanje teksta dio je onoga što rezultat mjeri. Lični rekord na jednostavnom popisu riječi ne mora značiti da ćete jednako dobro kucati tekst s mnogo interpunkcije. Feit i dr., 2016
Šta utiče na to?
Pomoć uređaja mijenja tumačenje
Automatska ispravka može zamijeniti tekst bez odnosa jedan-prema-jedan između ukucanih znakova; predviđanje teksta može unijeti cijelu riječ. Mobilna studija izričito razmatra ograničenja mjerenja grešaka na nivou pritiska tipke koja iz toga proizlaze. Poređenje unosa uz pomoć telefona s unosom na računaru bez pomoći, kao da su njihovi procenti tačnosti istovjetni, može prikriti važne razlike. Palin i dr., 2019
Kako razumno vježbati?
Koristite isti zadatak i bilježite brzinu zajedno s odgovarajućom mjerom grešaka. Upoređujte nizove sličnih, nepoznatih tekstova umjesto da izdvajate samo jedan pokušaj. Ovo je preporuka za mjerenje, a ne tvrdnja o optimalnoj količini vježbanja. Dokazi o historiji vježbanja kod osoba koje svakodnevno kucaju upućuju na važnost vještine za konkretni zadatak, ali ne utvrđuju univerzalan omjer vježbanja brzine i tačnosti. Keith i dr., 2007 MacKenzie i Soukoreff, 2002
Ako brži pokušaj ostavi više grešaka, opišite to kao kompromis, a ne kao bezuslovno poboljšanje. Ako tačnost konačnog teksta ostane ista, a trud uložen u ispravke se smanji, i to je korisna informacija. Više mjera pomaže da se promjena vidi umjesto da se svaki ishod svede na jednu laskavu brojku. Soukoreff i dr., 2003 Soukoreff i dr., 2001
Napredak treba opisivati i na nivou onoga što je ispitano. Bolje kucanje je korisna vještina; citirane studije kucanja na tastaturi ne pretvaraju WPM ili tačnost u mjeru inteligencije, poremećaja pažnje ili općeg poboljšanja kognitivnih sposobnosti. Njihovi zaključci odnose se na unos teksta u definisanim uslovima. Dhakal i dr., 2018 Feit i dr., 2016
Isprobajte povezani besplatni test
Test brzine kucanja
Isprobajte test brzine kucanja i posmatrajte brzinu, tačnost i način unosa zajedno. Za lično praćenje zadržite iste postavke pomoći i istu vrstu teksta. Korisniji je rezultat koji možete protumačiti, uključujući i njegove greške.
Česta pitanja
Da li je tačnost od 100% uvijek najbolja?
Poželjno je da konačni tekst bude tačan, ali ove studije ne utvrđuju jedan optimalan cilj vježbanja koji zanemaruje brzinu, trud uložen u ispravke i zahtjeve zadatka. Soukoreff i dr., 2003
Briše li ispravljanje greške njenu cijenu?
Ispravkom se može ukloniti konačna greška, ali se i dalje troše pritisci tipki i vrijeme. Zato je trud uložen u ispravke zasebna mjera. Soukoreff i dr., 2001
Mogu li porediti tačnost na različitim stranicama?
Tek nakon što provjerite kako svaka stranica definiše greške, broji tekst i obrađuje ispravke. Isti procenti mogu predstavljati različite postupke bodovanja. Soukoreff i dr., 2003
Izvori
- Dhakal i dr. (2018). Zapažanja o kucanju na osnovu 136 miliona pritisaka tipki.
- Palin i dr. (2019). Kako ljudi kucaju na mobilnim uređajima?.
- Feit i dr. (2016). Kako kucamo.
- Soukoreff i dr. (2003). Mjere za istraživanje unosa teksta.
- Soukoreff i dr. (2001). Mjerenje grešaka u zadacima unosa teksta.
- MacKenzie i Soukoreff (2002). Unos teksta na mobilnim uređajima: modeli i metode, teorija i praksa.
- Salthouse (1986). Perceptivni, kognitivni i motorički aspekti prepisivanja kucanjem..
- Keith i dr. (2007). Objašnjenje vještine kucanja kod osoba koje svakodnevno kucaju kroz svjesno vježbanje..