Ključni dokazi i brojevi
| Grupa u istraživanju kucanja na mobilnim uređajima | Prosek u rečima/min | Kontekst |
|---|---|---|
| Ceo uzorak | 36,17 | Standardna devijacija 13,22; prepisivanje teksta na engleskom |
| Uzrast 10–19 godina | 39,6 | Poređenje starosnih grupa, a ne promena praćena tokom vremena |
| Uzrast 20–29 godina | 36,5 | Isto istraživanje |
| Uzrast 40–49 godina | 28,9 | Isto istraživanje |
| Uzrast 50–59 godina | 26,3 | Isto istraživanje |
Vrednosti za ceo uzorak navedene su u rezultatima i tabeli 3; vrednosti po uzrastu nalaze se u tabeli 4. Prosečna starost učesnika bila je 24,1 godina, a učesnici su prikupljeni putem interneta. U uzorku su bili naročito zastupljeni mlađi dobrovoljci i ljudi kojima je kucanje na engleskom bilo lako, pa tabelu ne treba koristiti da bi se svaka osoba određenog uzrasta označila kao spora ili brza. Palin et al., 2019
Da li je kucanje na telefonu uvek sporije nego na tastaturi?
Autori su svoje rezultate za mobilne uređaje uporedili s velikim istraživanjem kucanja na računaru koje je koristilo sličnu metodu. Prosek u istraživanju na računaru bio je 51,56 reči/min. To daje koristan kontekst, ali nije reč o randomizovanom poređenju u kojem je svaki učesnik koristio oba uređaja. Oduzimanje tih proseka ne predviđa koliko biste vi lično brže kucali kada biste prešli na drugi uređaj. Palin et al., 2019 Dhakal et al., 2018
Razlikuju se i tehnike koje ljudi svakodnevno koriste. Istraživanje sa snimanjem pokreta pokazuje da samouki korisnici fizičkih tastatura mogu dobro da kucaju i bez pridržavanja jednog propisanog rasporeda prstiju. Unos na mobilnim uređajima uključuje i pogađanje tastera na ekranu osetljivom na dodir i pomoćne funkcije, pa pravilo o kucanju sa deset prstiju na računaru nije odgovarajuće merilo za telefon. Feit et al., 2016 MacKenzie and Soukoreff, 2002
Šta znači procenat grešaka?
Vrednost od 2,34% odnosi se na greške koje su ostale u prepisanom tekstu prema meri korišćenoj u istraživanju. To nije udeo svih pogrešnih dodira, jer su neke greške ispravljene. Metodologija istraživanja unosa teksta razlikuje greške u konačnom tekstu od napora uloženog u ispravljanje, a nijedno od ta dva ne treba prikriti izveštavanjem samo o brzini. Soukoreff et al., 2003 Soukoreff et al., 2001
Šta na to utiče?
Uticaji uzrasta, pola i jezika zahtevaju kontekst
U celom uzorku korisnika mobilnih uređaja proseci za žene i muškarce bili su 36,0 odnosno 36,1 reči/min, uprkos statističkoj razlici u ovom velikom skupu podataka. Praktična razlika između tih proseka za ceo uzorak veoma je mala. Poduzorak iz SAD pokazao je drugačiji obrazac, što ilustruje zašto su značajnost rezultata i mogućnost njegovog uopštavanja odvojena pitanja. Palin et al., 2019
Korisnici kojima je engleski maternji jezik imali su prosek od 37,8 reči/min u istoj tabeli. Ta povezanost nije dokaz da promena jezičkog podešavanja telefona izaziva određeno poboljšanje. Zadatak je zahtevao prepisivanje na engleskom, a razlike u poznavanju jezika mogu uticati na čitanje i unos zadatog teksta. Palin et al., 2019 Salthouse, 1986
Da li automatsko ispravljanje i predviđanje reči pomažu?
U ovom skupu podataka korišćenje automatskog ispravljanja bilo je pozitivno povezano s brzinom, dok je biranje predviđenih reči bilo negativno povezano s njom. Istraživanje je bilo opservaciono, pa te povezanosti ne dokazuju da će uključivanje neke funkcije izazvati isto poboljšanje kod svakog korisnika. Ljudi biraju funkcije iz različitih razloga, uključujući postojeću veštinu i obrasce grešaka. Palin et al., 2019
Da biste dobili korisno lično poređenje, koristite isti raspored tastature, podešavanja pomoći, jezik i vrstu zadatka. Beležite tačnost, kao i broj reči u minutu. Razgovor putem poruka, rečenica naučena napamet i prepisivanje nepoznatog odlomka mere različite kombinacije jezičkog izražavanja i motoričkog unosa. MacKenzie and Soukoreff, 2002 Soukoreff et al., 2003
Vežbanje može poboljšati veštinu u određenom zadatku, ali istraživanja svakodnevnog kucanja ne daju plan vežbanja na telefonu koji garantuje napredak. Realističan cilj je tačniji i udobniji unos u uslovima koje koristite, procenjen na uporedivom materijalu, umesto obećanog percentila ili univerzalnog cilja izraženog u rečima u minutu. Keith et al., 2007 Feit et al., 2016
Isprobajte povezani besplatni test
Test brzine kucanja
Isprobajte test kucanja u režimu za ekran osetljiv na dodir i poredite ga s kasnijim pokušajima na telefonu u istom režimu. Rezultate s fizičke tastature poredite zasebno. Objavljene vrednosti daju kontekst za zadatak; one nisu percentili igrača na sajtu Helibrain.
Česta pitanja
Da li je 36 reči/min normalno za svakog korisnika telefona?
To je približan prosek ovog uzorka dobrovoljaca, a ne reprezentativna norma za svaki uzrast, zemlju ili tastaturu. Palin et al., 2019
Da li žene ili muškarci brže kucaju na telefonu?
Proseci za ceo uzorak bili su gotovo isti, dok su se obrasci u podgrupama razlikovali. Ti podaci ne opravdavaju opšte pravilo koje bi važilo za pojedinca. Palin et al., 2019
Da li treba da isključim predviđanje reči?
Povezanost utvrđena opservacionim istraživanjem ne određuje koje je podešavanje najbolje za vas. Uporedite istovrsne zadatke i tačnost pre nego što razliku pripišete određenoj funkciji. Palin et al., 2019 Soukoreff et al., 2003
Izvori
- Dhakal et al. (2018). Observations on Typing from 136 Million Keystrokes.
- Palin et al. (2019). How do People Type on Mobile Devices?.
- Feit et al. (2016). How We Type.
- Soukoreff et al. (2003). Metrics for text entry research.
- Soukoreff et al. (2001). Measuring errors in text entry tasks.
- MacKenzie and Soukoreff (2002). Text Entry for Mobile Computing: Models and Methods, Theory and Practice.
- Salthouse (1986). Perceptual, cognitive, and motoric aspects of transcription typing..
- Keith et al. (2007). A deliberate practice account of typing proficiency in everyday typists..
Citirajte ovu stranicu: Kolika je prosečna brzina kucanja na pametnom telefonu?. Helibrain. 2026. https://helibrain.com/sr/answers/average-smartphone-typing-speed. CC BY 4.0.
Upoznajte sposobnost na koju se odnosi ovaj odgovor
Istražite načine merenja, poređenja po uzrastu i dokaze o tome šta utiče na učinak.
Sve mentalne sposobnosti