Ključni dokazi i brojevi
| Osobina u metaanalizi pouzdanosti | Objedinjena procjena pri ponovnom testiranju |
|---|---|
| Ekstr averzija | 0.851 |
| Saradljivost | 0.778 |
| Savjesnost | 0.817 |
| Neuroticizam | 0.816 |
| Otvorenost prema iskustvu | 0.810 |
Procjene su iz Tabele 2 i odnose se na razmake između testiranja do dva mjeseca, uz različite instrumente. Ukupan uzorak obuhvatio je 14,923 osobe. One sažimaju dosljednost rangiranja, a ne broj bodova za koji bi se rezultat pojedinca trebao promijeniti niti prag koji razdvaja stvarnu promjenu od greške na Helibrain testu. Gnambs, 2014
Šta su osobina, a šta stanje?
Osobina opisuje sklonost koja se ponavlja, dok se stanje odnosi na ponašanje ili doživljaj u određenoj situaciji. Fleesonove studije uzorkovanja iskustava utvrdile su znatne varijacije unutar iste osobe u svakodnevnim situacijama, uz stabilne razlike u prosječnim obrascima ljudi. To što ste jednog dana neuobičajeno društveni ne znači da se ekstr averzija jednako mnogo i trajno promijenila. Fleeson, 2001
Zato primjeri koji vam padnu na pamet dok odgovarate na upitnik mogu biti važni. Pregled pouzdanosti govori o prolaznim uticajima, kao što su trenutno raspoloženje i osjećanja, i pritom ih razlikuje od komponente greške povezane s unutrašnjom dosljednošću. Mala razlika pri ponovnom testiranju ne govori nam koji je uticaj bio odgovoran. Gnambs, 2014
Je li svaka promjena samo šum?
Nije. Longitudinalna istraživanja proučavaju stvarnu stabilnost i promjene tokom dužih perioda, pri čemu dužina razmaka i dob utiču na obrazac. Pregled Robertsa i DelVecchia bavi se tim razvojnim poređenjima. Njime ne treba odbacivati svaku ličnu promjenu niti dvije kratke sesije kviza tretirati kao višedecenijsko istraživanje. Roberts et al., 2000
Šta utiče na to?
Promjena upitnika mijenja i mjerenje
TIPI, BFI-10, BFI-2 i IPIP markeri koriste različite tvrdnje i sisteme bodovanja. Njihove šire oznake osobina se preklapaju, ali numerički rezultati ne moraju biti direktno uporedivi. Razlika u rezultatu između stranica zato može odražavati različito mjerenje, a ne naglu promjenu ličnosti. Gosling et al., 2003 Rammstedt et al., 2007 Soto et al., 2017 International Personality Item Pool, 2026
Kraći instrumenti također žrtvuju dio preciznosti i obuhvata. Rad o kratkoj verziji BFI-2 razmatra kada su prikladni obrasci s 30 i 15 tvrdnji i upozorava da se na osnovu najkraćeg obrasca ne tumače detaljno pojedini aspekti osobina. Male razlike treba posebno oprezno tumačiti kada za svaki rezultat postoji malo informacija. Soto et al., 2017
Šta znači rezultat od 0–100?
U povezanom zadatku zasnovanom na IPIP-u, prikaz preračunava vaše odgovore između njihovih minimalnih i maksimalnih vrijednosti. To nije percentil u populaciji niti procenat ličnosti koji posjedujete. Isti položaj na sirovoj skali može odgovarati drugačijem položaju u populaciji na drugom upitniku ili u drugoj normativnoj grupi. International Personality Item Pool, 2026 International Test Commission, 2001
Kako poređenja učiniti razumljivijim?
Koristite isti upitnik, jezik, uputstva i bodovanje te odgovarajte o namjeravanim obrascima koji se ponavljaju, umjesto da pokušavate ponoviti prošli rezultat. Imajte na umu okolnosti testiranja. Ovo su preporuke za tumačenje, a ne potvrđena tehnika za održavanje nepromijenjenog rezultata ličnosti. International Test Commission, 2001 Gnambs, 2014
Ako vam se neka promjena čini važnom, razmotrite da li se održava kroz vrijeme i u različitim situacijama, umjesto da joj pripisujete uzrok na osnovu jednog ponovljenog testiranja. Navedena istraživanja ne nude univerzalan broj bodova koji bi na ovoj mrežnoj verziji označavao stvarnu promjenu. Za važno tumačenje bili bi potrebni dokazi o mjerenju za konkretni instrument. Gnambs, 2014 International Test Commission, 2001
Realističan zaključak je da mjere ličnosti mogu sadržavati i stabilan signal i varijacije. Ne treba unaprijed pretpostaviti ni savršenu istovjetnost ni stalno kolebanje. Fleeson, 2001 Roberts et al., 2000
Isprobajte povezani besplatni test
Test ličnosti Velikih pet
Isprobajte test Velikih pet kao strukturirani opis sebe. Ako ga ponovo radite, uporedite isti instrument s 50 tvrdnji i uzmite u obzir okolnosti. Promjena rezultata nije klinički nalaz niti dokaz da se vaša ličnost suštinski promijenila.
Česta pitanja
Trebam li očekivati potpuno isti rezultat?
Ne. Kratkoročna pouzdanost je značajna, ali nije savršena i razlikuje se prema instrumentu i osobini. Gnambs, 2014
Mogu li uporediti rezultate s dvije stranice?
Samo ako instrumenti, bodovanje i referentni sistemi omogućavaju takvo poređenje. Slični nazivi osobina sami po sebi nisu dovoljni. International Test Commission, 2001
Može li jedno raspoloženje objasniti novi rezultat?
Može doprinijeti, ali jedna razlika u rezultatu ne otkriva njen uzrok. Treba razlikovati prolazne uticaje od dugoročnijih obrazaca. Gnambs, 2014 Fleeson, 2001
Izvori
- Gosling et al. (2003). Vrlo kratka mjera domena ličnosti Velikih pet.
- Rammstedt et al. (2007). Mjerenje ličnosti za minutu ili manje: Kratka verzija Inventara ličnosti Velikih pet s 10 tvrdnji na engleskom i njemačkom.
- Soto et al. (2017). Sljedeći Inventar ličnosti Velikih pet (BFI-2): Razvoj i procjena hijerarhijskog modela s 15 aspekata radi šireg obuhvata, vjernosti i prediktivne snage..
- Soto et al. (2017). Kratke i vrlo kratke verzije Inventara ličnosti Velikih pet–2: BFI-2-S i BFI-2-XS.
- Gnambs (2014). Metaanaliza koeficijenata pouzdanosti (pouzdanosti pri ponovnom testiranju) mjera Velikih pet.
- Fleeson (2001). Ka integrisanom pogledu na strukturu i procese ličnosti: Osobine kao distribucije stanja.
- Roberts et al. (2000). Dosljednost rangiranja osobina ličnosti od djetinjstva do starosti: Kvantitativni pregled longitudinalnih studija.
- International Test Commission (2001). Međunarodne smjernice za korištenje testova.
- International Personality Item Pool (2026). IPIP markeri faktora Velikih pet s 50 tvrdnji: ključevi za bodovanje i pouzdanost.