Ključni dokazi i brojevi
| Količina | Neposredno tumačenje | Dodatni potrebni dokazi |
|---|---|---|
| Broj tačnih odgovora | Uspjeh na ponuđenim zadacima | Težina zadataka i pravila provođenja |
| Utrošeno vrijeme | Brzina prema tim uputama | Tačnost, vremenska ograničenja i kvalitet mjerenja |
| Percentil | Položaj u odnosu na referentni uzorak | Odgovarajuće reprezentativne norme |
| Rezultat na IQ skali | Standardizirano tumačenje | Validirana konverzija i dobne norme |
Carpenter, Just i Shell analizirali su procese koji se koriste pri rješavanju Ravenovih matrica, na osnovu postignuća, verbalnih izvještaja i praćenja pokreta očiju. Njihovo objašnjenje naglašava uočavanje pravilnosti i povezivanje odnosa. Riječ je o teorijskoj analizi ustaljene porodice testova, a ne o validaciji svake zagonetke s obrascima koja joj nalikuje. Carpenter et al., 1990
Zašto se matrice često nazivaju neverbalnim?
Sadržaj zadataka može smanjiti potrebu za poznavanjem određenog vokabulara, ali to ne znači da test ne zavisi od uputa, obrazovanja, iskustva ili kulture. Ravenov pregled bilježi razlike u normama među kontekstima i kroz vrijeme. Neverbalni format i tumačenje nezavisno od kulture dvije su različite tvrdnje. Raven, 2000
Širi pregled inteligencije također posmatra rezultate testova kao mjerenja s prednostima i ograničenjima, a ne kao potpune opise osobe. Različiti kognitivni zadaci mogu postavljati različite zahtjeve pred rasuđivanje, pamćenje i druge sposobnosti. Neisser et al., 1996 Hampshire et al., 2012
Je li zaključivanje pomoću matrica isto što i ukupni IQ?
Iz toga ne slijedi automatska jednakost. Šira procjena može obuhvatiti nekoliko vrsta zadataka i koristiti kompozitni rezultat definiran priručnikom. Vodič izdavača pokazuje kako standardizirani rezultati i intervali pouzdanosti pripadaju određenom sistemu procjene. Sama brojčana konvencija ne uspostavlja takav sistem za novu igru. Pearson, 2020
Šta utiče na to?
Šta mijenja rezultat?
Odabir zadataka, njihova težina, vremenska ograničenja i prethodno iskustvo utiču na to šta se testira. Istraživanja ponovnog testiranja bilježe napredak pri ponovljenim procjenama kognitivnih sposobnosti, pa poznavanje matrica može poboljšati rezultat bez dokaza o istom napretku na nepoznatim zadacima ili općem povećanju sposobnosti. Scharfen et al., 2018
Važne su i dobne norme. Uobičajeni IQ centriran je na 100 unutar svake dobne grupe; isti sirovi zbir ne mora značiti isti rezultat prilagođen dobi. Ni djetetov sirovi zbir ni rezultat odrasle osobe ne mogu se pretvoriti u percentil bez odgovarajućeg referentnog postupka. Neisser et al., 1996 Pearson, 2020
Šta je potrebno za kvalitetno mjerenje?
Međunarodne smjernice za upotrebu testova traže dokaze koji podržavaju predviđeno tumačenje, odgovarajuće provođenje i uvažavanje ograničenja. Istraživanja pouzdanosti pokazuju zašto poznat kognitivni zadatak i dalje može dati neprecizna pojedinačna mjerenja. Privlačan grafikon nije zamjena za te osobine. International Test Commission, 2001 Hedge et al., 2017
To je posebno važno kada se kratak zadatak koristi za etiketiranje osobe. Mali broj zadataka pruža ograničen obuhvat, a jedan ukupni rezultat ne može objasniti je li greška nastala zbog nerazumijevanja pravila, žurbe, ometanja ili nekog drugog uzroka. Analiza procesa ukazuje na važnost zahtjeva samog rješavanja, a ne objašnjenja s jednom oznakom. Carpenter et al., 1990
Šta je realno vježbati?
Rješavanje zadataka s obrascima može povećati poznavanje te vrste zadataka. Dokazi o ponovnom testiranju podržavaju opisivanje takvog napretka kao promjene izmjerenog učinka, dok šire tvrdnje treba prepustiti istraživanjima prenosa. Nijedan ovdje navedeni izvor ne utvrđuje da igra Helibrain čini osobu pametnijom ili dijagnosticira kognitivno oštećenje. Scharfen et al., 2018 International Test Commission, 2001
Za samopraćenje koristite istu verziju i ista vremenska pravila, zabilježite prethodno iskustvo i opišite rezultat kao rezultat na testiranim zadacima. To pruža više informacija nego tretiranje sirovog procenta kao univerzalnog intelektualnog ranga. Raven, 2000 International Test Commission, 2001
Isprobajte povezani besplatni test
Test zaključivanja pomoću matrica
Isprobajte test zaključivanja pomoću matrica i istražite kako se otkrivaju pravila u vizuelnim obrascima. Pročitajte upute o vremenu i bodovanju. Rezultat je ishod online zadatka; sličnost s poznatim testovima matrica ne daje mu njihove norme ni kliničku validaciju.
Česta pitanja
Je li zaključivanje pomoću matrica nezavisno od kulture?
Neverbalni format zadataka ne uklanja uticaj konteksta. Objavljene norme za matrice razlikuju se među sredinama i kroz vrijeme. Raven, 2000
Mogu li procenat tačnih odgovora pretvoriti u IQ?
Takvo tumačenje opravdala bi samo validirana konverzija s odgovarajućim dobnim normama. Uobičajena konvencija IQ skale nije takva konverzija. International Test Commission, 2001 Neisser et al., 1996
Utječe li vježbanje na rezultate testova matrica?
Napredak se javlja pri ponovnom polaganju testova kognitivnih sposobnosti, pa pri tumačenju ponovljenih rezultata treba uzeti u obzir prethodno iskustvo. Scharfen et al., 2018
Izvori
- Neisser et al. (1996). Inteligencija: poznato i nepoznato..
- Pearson (2020). WISC-V izvještaj o tumačenju: o rezultatima.
- International Test Commission (2001). Međunarodne smjernice za upotrebu testova.
- Raven (2000). Ravenove progresivne matrice: promjene i stabilnost kroz kulture i vrijeme.
- Carpenter et al. (1990). Šta mjeri jedan test inteligencije: teorijsko objašnjenje obrade pri testu Ravenovih progresivnih matrica..
- Hampshire et al. (2012). Razlaganje ljudske inteligencije na sastavne dijelove.
- Scharfen et al. (2018). Efekti ponovnog testiranja u testovima kognitivnih sposobnosti: metaanaliza.
- Hedge et al. (2017). Paradoks pouzdanosti: zašto robusni kognitivni zadaci ne daju pouzdane individualne razlike.