Ključni dokazi i brojevi
| Poređenje u meta-analizi | Standardizirana prosječna promjena | 95% interval pouzdanosti |
|---|---|---|
| Prvo do drugo testiranje | 0.327 | 0.278 do 0.375 |
| Prvo do treće testiranje | 0.495 | 0.406 do 0.585 |
| Prvo do četvrto testiranje | 0.516 | 0.401 do 0.631 |
Ovo su rezultati iz Tabele 2. Prvo poređenje obuhvatilo je 122 studije i 153,185 učesnika; kasnija poređenja uključivala su manje podskupove. Ne treba ih smatrati krivom učenja jedne grupe niti ih neograničeno ekstrapolirati. Ishod je standardizirana prosječna promjena na različitim kognitivnim testovima, a ne direktno predviđanje vašeg sljedećeg IQ izvještaja. Scharfen et al., 2018
Šta se može poboljšati ponovnim testiranjem?
Poznavanje uputstava, formata zadataka, strategija i situacije testiranja može uticati na uspješnost. Pregled ponovljenih testiranja ispituje moderatore jer veličina dobitaka zavisi od postupka i vremenskog razmaka. Bolji drugi rezultat ne pokazuje koji se proces promijenio niti dokazuje opći porast intelektualnih sposobnosti. Scharfen et al., 2018
Zadaci s matricama ilustruju problem: njihovo rješavanje podrazumijeva otkrivanje i povezivanje pravila. Poznavanje vrste zadatka ili pamćenje zadatka može promijeniti ono što se mjeri pri kasnijem testiranju. Analiza procesa koju su proveli Carpenter i saradnici bavi se tim zahtjevima rasuđivanja, dok Ravenov pregled naglašava važnost odgovarajućih normi. Carpenter et al., 1990 Raven, 2000
Mogu li oduzeti fiksnu korekciju za vježbu?
Ne postoji univerzalna lična korekcija koja proizlazi iz objedinjenog efekta. Primjena grupnog prosjeka na jednu osobu zanemaruje razlike u testovima, izloženosti i uslovima ponovnog testiranja. Smjernice za korištenje testova zahtijevaju tumačenje primjereno konkretnom instrumentu i namjeni; proizvoljno fiksno oduzimanje ne utvrđuje valjanost. International Test Commission, 2001
Šta utiče na to?
Zašto je rizično pretvarati efekat u IQ bodove
Množenje standardiziranog efekta s 15 može djelovati praktično, ali sinteza objedinjuje različite kognitivne ishode i koristi vlastitu standardizaciju. Uobičajena IQ konvencija, prema kojoj je prosjek 100, a standardna devijacija 15, ne znači da je svaki efekat u svakoj studiji ekvivalentna lična promjena IQ bodova. Zadržite mjeru efekta umjesto da izmišljate precizan dobitak. Scharfen et al., 2018 Neisser et al., 1996
Izvještaj o utvrđenom rezultatu također uključuje mjernu nesigurnost. Razliku između dvije prijavljene vrijednosti treba tumačiti prema pravilima testa, vremenskom razmaku i podacima o pouzdanosti, a ne samo poređenjem njihovih oznaka. Pearson, 2020
Rješava li problem stabilan rezultat?
Pouzdanost i efekti vježbe različita su pitanja. Zadatak može imati dosljedan pomak pri ponovnom testiranju, a istovremeno očuvati poredak pojedinaca, ili pokazivati bučne individualne razlike čak i kada je njegov prosječni efekat pouzdan. Literatura o paradoksu pouzdanosti podsjeća da se ova mjerna svojstva moraju dokazati zasebno. Hedge et al., 2017
Šira istraživanja kognicije također razlikuju različite komponente uspješnosti. Poznat skup zadataka s matricama ne procjenjuje svaki aspekt mišljenja, pa poboljšanje na jednom zadatku ne može dokazati jednak napredak u pamćenju, verbalnim sposobnostima i rasuđivanju. Hampshire et al., 2012
Šta je realno pri praćenju napretka?
Zabilježite prethodnu izloženost, verziju testa i vremenski razmak. Za svaku važnu procjenu slijedite pravila administratora testa za ponovno testiranje. Kod neformalnih igara opišite napredak kao poboljšanje na tim zadacima, a ponovljeni ili zapamćeni materijal držite odvojeno od nepoznatog materijala. Tako se uvažava korisno poboljšanje vještine bez preuveličavanja onoga što ono dokazuje. International Test Commission, 2001 Scharfen et al., 2018
IQ je i dalje normiran prema dobi, s vrijednošću 100 unutar dobnih grupa; ponovno testiranje ne mijenja tu konvenciju. Pitanje je da li određeni novi rezultat valjano predstavlja namjeravanu sposobnost u uslovima u kojima je test proveden. Neisser et al., 1996 Pearson, 2020
Isprobajte povezani besplatni test
Test nalik IQ testu
Isprobajte zadatke nalik IQ testu ako ih želite istražiti, a pri poređenju rezultata zabilježite prethodne pokušaje. Ponovljena izloženost dio je tumačenja. Viši rezultat u igri ne dokazuje da su se vaše opće intelektualne sposobnosti povećale.
Česta pitanja
Koliko ću IQ bodova dobiti?
Objedinjena standardizirana promjena ne predstavlja zagarantovan lični dobitak IQ bodova. Testovi i uslovi ponovnog testiranja se razlikuju. Scharfen et al., 2018
Nastavljaju li se dobici zauvijek?
Procjene za kasnija testiranja zasnovane su na manjim podskupovima i ne opravdavaju neograničenu ekstrapolaciju. Scharfen et al., 2018
Čini li pamćenje odgovora poređenje nevažećim?
Ono mijenja ono što kasniji rezultat može pokazati o rješavanju nepoznatog materijala. Tumačenje mora uzeti u obzir izloženost i namjenu testa. International Test Commission, 2001
Izvori
- Neisser et al. (1996). Inteligencija: poznato i nepoznato..
- Pearson (2020). WISC-V interpretativni izvještaj: O rezultatima.
- International Test Commission (2001). Međunarodne smjernice za korištenje testova.
- Raven (2000). Ravenove progresivne matrice: promjene i stabilnost kroz kulture i vrijeme.
- Carpenter et al. (1990). Šta mjeri jedan test inteligencije: teorijski prikaz procesa u testu Ravenovih progresivnih matrica..
- Hampshire et al. (2012). Razlaganje ljudske inteligencije na komponente.
- Scharfen et al. (2018). Efekti ponovnog testiranja u testovima kognitivnih sposobnosti: meta-analiza.
- Hedge et al. (2017). Paradoks pouzdanosti: zašto pouzdani kognitivni zadaci ne daju pouzdane individualne razlike.