Ključni dokazi i brojevi
| Metoda bodovanja u istom istraživanju | Prosjek unaprijed | Prosjek unazad |
|---|---|---|
| Maksimum prema tradicionalnom pravilu za prekidanje testa | 6.35 brojeva | 4.61 brojeva |
| Maksimum u cijelom testu | 6.77 brojeva | 5.19 brojeva |
| Prilagodljiva mjera prosječnog raspona | 6.52 brojeva | 4.91 brojeva |
Tabela 6 u radu Woodsa i saradnika navodi ove vrijednosti. Brojevi su prikazivani zvučno pomoću kompjuterizovanog postupka. Vizuelna igra koja prikazuje cijeli broj koristi drugačije uslove prikazivanja i prisjećanja, pa ove vrijednosti nisu norme rezultata za Helibrain. Čak i u okviru ovog istraživanja, promjena mjerne metode mijenja prividnu dužinu raspona. Woods i saradnici, 2010
Šta se dodatno traži pri obrtanju niza?
Prisjećanje unaprijed zahtijeva zadržavanje elemenata i njihovog redoslijeda. Prisjećanje unazad mijenja traženi redoslijed odgovora i može uključivati dodatne strategije obrade ili pronalaženja informacija. Modeli radnog pamćenja razlikuju privremeno pohranjivanje od procesa kojima se upravlja zadržanim informacijama ili se one preoblikuju, umjesto da svaki zadatak posmatraju kao direktno očitavanje jednog spremnika. Baddeley, 2012 Conway i saradnici, 2005
To ne znači da je razlika između rezultata unazad i unaprijed čista mjera izvršnih funkcija. Rad o rasponu brojeva pokazuje zašto preciznost bodovanja utiče na to poređenje. Strategija, obrasci grešaka i pravilo za prekidanje testa doprinose značenju te razlike. Woods i saradnici, 2010
Zašto sedam nije univerzalno pravilo
Millerova klasična rasprava bavi se informacijama i njihovim ponovnim kodiranjem, a ne garancijom da svaka osoba može zapamtiti tačno sedam brojeva. Cowanova kasnija recenzija razmatra manji broj cjelina u uslovima koji ograničavaju ponavljanje i grupisanje. Ovi prikazi koriste različita ograničenja i mjerne jedinice; nijedan ne daje razlog da se od svakog raspona unaprijed oduzme fiksan broj kako bi se predvidio raspon unazad. Miller, 1956 Cowan, 2001
Šta utiče na to?
Važni su dob, obrazovanje i način prikazivanja
Normativno istraživanje raspona brojeva ispitivalo je dob i obrazovanje, ali uzorak odraslih ne predstavlja normu za sve životne dobi, jezike i modalitete. Razlika povezana s dobi u tom uzorku ne potvrđuje valjanost percentila prilagođenog dobi u pregledniku. Zvučno prikazivanje brojeva također se odvija redom, za razliku od istovremenog prikaza cijelog broja. Woods i saradnici, 2010
Dugoročno znanje može promijeniti način kodiranja niza. Literatura o grupisanju opisuje kako struktura olakšava sažimanje niza, a poznat slučaj intenzivnog vježbanja pokazao je veliki napredak u rasponu brojeva zahvaljujući naučenoj mnemoničkoj organizaciji. Ovi nalazi ne dokazuju jednako povećanje svih vrsta pamćenja. Mathy i saradnici, 2012 Ericsson i saradnici, 1980
Kako tumačiti ličnu razliku u rezultatima?
Uzmite u obzir definicije oba zadatka i pravila bodovanja. Niži rezultat unazad sam po sebi nije dokaz poremećaja, a neuobičajeno velika lična razlika ne može se klinički tumačiti bez odgovarajućeg mjerenja i normi. Pregled metoda ispitivanja raspona naglašava upotrebu jasno definisanih postupaka pri donošenju zaključaka o radnom pamćenju. Conway i saradnici, 2005
Također nije sigurno pretvoriti bilo koji raspon u određeni nivo n-back testa. Metaanaliza pokazuje da mjere n-back testa i raspona nisu međusobno zamjenjive, iako se obje odnose na radno pamćenje. Rezultat zavisi od zahtjeva zadatka za prepoznavanjem, ažuriranjem i prisjećanjem. Redick i saradnici, 2013
Za neformalno praćenje upoređujte rezultate unaprijed s rezultatima unaprijed, a unazad s rezultatima unazad, pod istim uslovima prikazivanja. Ako promijenite strategiju grupisanja, zabilježite tu promjenu. Bolji rezultat može odražavati djelotvorniju metodu za ovaj materijal, a ne opće povećanje kapaciteta pamćenja. Woods i saradnici, 2010 Mathy i saradnici, 2012
Isprobajte povezani besplatni test
Test pamćenja brojeva
Isprobajte test pamćenja brojeva kao zadatak vizuelnog prisjećanja. Rezultat tumačite prema uputama tog testa; on ne predstavlja zvučni postupak prisjećanja unaprijed i unazad iz tabele. Objavljenu razliku nemojte koristiti kao dijagnostički cilj.
Česta pitanja
Da li se očekuje da razlika bude tačno dva broja?
Ne. Prosječna razlika prema tradicionalnoj mjernoj metodi u istraživanju iznosila je 1.74 broja, a druge metode dale su drugačije razlike. To nije lično pravilo. Woods i saradnici, 2010
Može li raspon unazad biti duži?
Pojedinačni rezultati i strategije mogu se razlikovati. Grupni prosjeci ne utvrđuju obavezan redoslijed rezultata pri svakom pojedinačnom testiranju. Woods i saradnici, 2010
Mogu li raspon brojeva pretvoriti u rezultat n-back testa?
Ovi izvori ne daju osnovu za validiranu konverziju; zadaci nisu međusobno zamjenjive mjere. Redick i saradnici, 2013
Izvori
- Woods i saradnici (2010). Unapređenje procjene raspona brojeva za kratkoročno verbalno pamćenje.
- Cowan (2001). Magični broj 4 u kratkoročnom pamćenju: preispitivanje kapaciteta mentalnog pohranjivanja.
- Miller (1956). Magični broj sedam, plus ili minus dva: neka ograničenja našeg kapaciteta za obradu informacija.
- Baddeley (2012). Radno pamćenje: teorije, modeli i rasprave.
- Conway i saradnici (2005). Zadaci raspona radnog pamćenja: metodološki pregled i vodič za korisnike.
- Redick i saradnici (2013). Mjere složenog raspona i n-back testa za radno pamćenje: metaanaliza.
- Ericsson i saradnici (1980). Sticanje vještine pamćenja.
- Mathy i saradnici (2012). Šta je magično u magičnim brojevima? Grupisanje i sažimanje podataka u kratkoročnom pamćenju.