Ključni dokazi i brojevi
| Primjer | Šta se mijenja | Šta iz toga ne slijedi |
|---|---|---|
| Grupisanje 12 cifara u 4 grupe po 3 | Prikaz se organizuje u grupe | Da svako može zapamtiti taj niz |
| Prepoznavanje poznatog obrasca | Postojeće znanje može smanjiti zahtjeve pri pamćenju | Da svaki simbol zauzima zasebno mjesto |
| Slučaj uvježban od 7 do 79 cifara | Veoma uvježbano prisjećanje cifara | Opći kapacitet radnog pamćenja od 79 stavki |
Prvi red prikazuje primjer grupisanja, a ne izmjereni kapacitet. Treći red opisuje izvorni slučaj intenzivnog vježbanja. U toj studiji učesnik se oslanjao na poznavanje vremena trčanja i organizovanu strukturu za prisjećanje. U radu se navodi i da se vještina nije prenijela na suglasnike kada je materijal promijenjen, što je ključno za tumačenje izuzetnog rezultata s ciframa. Ericsson et al., 1980
Šta je cjelina?
Cjelina je zapamćena jedinica, koja ne mora odgovarati fiksnom broju vidljivih znakova. Njena korisnost zavisi od onoga što učenik već zna i od načina na koji je niz strukturiran. Millerovo razmatranje ponovnog kodiranja te istraživanje Mathyja i Feldmana o sažimanju pokazuju zašto sirovi brojevi stavki mogu zavarati kada se struktura razlikuje. Miller, 1956 Mathy et al., 2012
Cowanov prikaz manjeg kapaciteta razmatra uslove koji ograničavaju ponavljanje i uticaj dugoročnog znanja. Osoba koja koristi smislene grupe u običnoj igri pamćenja cifara ne radi nužno pod tim ograničenjima. Ova dva rezultata ne moraju biti u suprotnosti jer se njihove jedinice i dopušteni procesi razlikuju. Cowan, 2001
Je li grupisanje isto što i ponavljanje?
Ponavljanje održava sadržaj aktivnim; grupisanje mijenja način na koji je sadržaj predstavljen ili organizovan. Mogu djelovati zajedno, ali nisu isti postupak. Teorija radnog pamćenja razlikuje privremeno održavanje informacija od drugih kontrolnih procesa i doprinosa dugoročnog znanja. Baddeley, 2012
Šta utiče na to?
Koliko poboljšanje možete očekivati?
Rezultat od 7 do 79 cifara potiče iz jednog neuobičajeno intenzivnog slučaja; to nije prosječan učinak tretmana niti plan vježbanja za svakoga. Pokazuje da naučena organizacija može znatno promijeniti rezultat zadatka, ali pruža malo osnova za predviđanje raspona koji će pojedinac na kraju postići. Izostanak šireg prijenosa vještine jednako je važan kao i rekord. Ericsson et al., 1980
Objavljeni rezultati raspona zavise i od pravila zaustavljanja. U velikoj studiji slušnog pamćenja, maksimalni postignuti raspon i tradicionalno mjereni raspon dali su različite prosjeke kod istih učesnika. Zato poređenje strategija zahtijeva iste uslove prikazivanja i bodovanja, umjesto miješanja najdužeg pojedinačnog uspjeha s početnim rezultatom izmjerenim na drugi način. Woods et al., 2010
Šta je razumno isprobati?
Za neformalno poređenje odlučite hoćete li grupisati cifre, koristite istu strategiju u uporedivim pokušajima i zabilježite promjenu ako usvojite novu metodu. Istraživanja sažimanja potvrđuju ulogu strukture; ona ne potvrđuju univerzalnu veličinu grupe niti garantuju da će određena mnemotehnika pomoći pri svakom nizu. Mathy et al., 2012
Koristite nepoznat materijal kada procjenjujete prenosi li se strategija izvan naučenog primjera. Istraživanja metoda mjerenja raspona naglašavaju da postupak treba odgovarati onome što se mjeri. Naučena vještina je korisna, ali je treba opisati kao tu vještinu, a ne preimenovati u opće povećanje kapaciteta. Conway et al., 2005
Na kraju, ne postoji potvrđen način da se rezultat pamćenja grupisanih cifara preračuna u nivo n-back testa ili IQ. Metaanaliza koja poredi raspon i n-back pokazuje da čak ni zadaci koji se oba svrstavaju u radno pamćenje nisu međusobno zamjenjivi. Redick et al., 2013
Isprobajte povezani besplatni test
Test pamćenja brojeva
Isprobajte test pamćenja brojeva i zabilježite strategiju grupisanja koju koristite. Ako poredite metode, zadržite ista pravila prikaza i bodovanja. Viši rezultat pokazuje bolje prisjećanje u tim uslovima; ne potvrđuje opće povećanje inteligencije.
Česta pitanja
Povećava li grupisanje broj mjesta u pamćenju?
Može promijeniti količinu informacija koju predstavlja jedna jedinica. Dokazi ne zahtijevaju odgovarajuće proširenje fiksnog broja općih mjesta. Cowan, 2001 Mathy et al., 2012
Hoću li dostići 79 cifara?
Izvorni rezultat postigao je jedan učesnik nakon intenzivnog vježbanja; to nije tipičan ishod niti obećanje. Ericsson et al., 1980
Zašto se poznati brojevi čine lakšim?
Postojeće znanje može pomoći da se niz drugačije kodira i prizove. Time se, između ostalog, bave istraživanja grupisanja. Miller, 1956 Mathy et al., 2012
Izvori
- Woods et al. (2010). Unapređenje procjene raspona cifara pri mjerenju kratkoročnog verbalnog pamćenja.
- Cowan (2001). Magični broj 4 u kratkoročnom pamćenju: preispitivanje kapaciteta mentalnog skladištenja.
- Miller (1956). Magični broj sedam, plus ili minus dva: neka ograničenja našeg kapaciteta za obradu informacija.
- Baddeley (2012). Radno pamćenje: teorije, modeli i kontroverze.
- Conway et al. (2005). Zadaci raspona radnog pamćenja: metodološki pregled i vodič za korisnike.
- Redick et al. (2013). Mjere složenog raspona i n-back testa za radno pamćenje: metaanaliza.
- Ericsson et al. (1980). Usvajanje vještine pamćenja.
- Mathy et al. (2012). Šta je magično u vezi s magičnim brojevima? Grupisanje i sažimanje podataka u kratkoročnom pamćenju.