Ključni dokazi i brojevi
| Dokaz ili rezultat | Šta znači | Šta ne znači |
|---|---|---|
| Ukupni efekat razlike u rezultatu od 0.24 | Zbirna razlika između grupa u jednom pregledu | Dijagnostička granična vrijednost |
| Efekat podgrupe mjerene vremenom po stavci od 1.11 | Drugačiji format ishoda daje drugačiju procjenu | Ličnu vjerovatnoću ADHD-a |
| Vaš rezultat interferencije na internetu | Učinak na tom zadatku i prema tom pravilu bodovanja | Kliničku dijagnozu |
Vrijednosti veličine efekta preuzete su iz pregleda Lansbergena i saradnika. Njegova glavna metodološka poruka jeste da uobičajene formule za interferenciju zavise od mjere ishoda i korekcije početne vrijednosti. Poređenje grupa ne postaje dijagnostički klasifikator samo zato što je statistički značajno. Lansbergen et al., 2007
Šta je pokazao pregled dijagnostike kod djece?
Pregled Homacka i Riccija procjenjuje osjetljivost i specifičnost kod djece i adolescenata. Zaključuje da je Stroopov test ograničeno koristan za razlikovanje ADHD-a od drugih kliničkih grupa. To je neposredno važno za dijagnostiku: rezultat zadatka može se razlikovati od prosjeka zdravih kontrola, a da ipak ne utvrđuje koje stanje objašnjava rezultat pojedinca. Homack, 2004
Važna je i populacija. Dječiji test na papiru, verbalni zadatak za odrasle i internetska igra s pritiskom na dugmad nemaju iste norme ni isti prag. Klinički pregled Stroopovog testa bilježi velike razlike među verzijama i načinima bodovanja. Scarpina et al., 2017
Zašto zadatak nije specifičan za ADHD
Stroopova interferencija je eksperimentalna pojava kod ljudi koji uobičajeno čitaju. Izvorni eksperimenti i kasniji pregled objašnjavaju kako sukob informacija o riječi i boji mijenja odgovore, a da dijagnoza nije potrebna. Samo doživljavanje interferencije zato nije dokaz poremećaja. Stroop, 1935 MacLeod, 1991
Šta utiče na to?
Zašto rezultat koji izgleda normalno ne isključuje ADHD
Prosjeci grupa se preklapaju, a dijagnostičko pitanje odnosi se na širu historiju i funkcionisanje pojedinca, a ne samo na rezultat jednog zadatka. Ograničena moć razlikovanja u meta-analizi kod djece i velika zavisnost rezultata od načina bodovanja u drugom pregledu govore protiv korištenja izdvojenog rezultata kao odgovora. Rezultat ni samostalno ne potvrđuje niti isključuje ADHD. Homack, 2004 Lansbergen et al., 2007
Pouzdanost je dodatno ograničenje. Snažni eksperimentalni efekti mogu ići uz relativno šumovite rezultate individualnih razlika. Istraživanje paradoksa pouzdanosti relevantno je kad god se kratak kognitivni zadatak koristi za donošenje važnog zaključka o konkretnoj osobi. Hedge et al., 2017
Internetsko mjerenje unosi dodatnu neizvjesnost
Oprema i vremenska usklađenost preglednika utiču na apsolutna vremena odgovora, dok upute za zadatak i početne vrijednosti utiču na rezultat razlike. Potrošačka igra ne nasljeđuje automatski validaciju imenovanog kliničkog testa samo zato što oba koriste riječi u sukobu s bojama. Anwyl-Irvine et al., 2020 Scarpina et al., 2017
Smjernice Međunarodne komisije za testiranje naglašavaju potrebu za dokazima da je tumačenje testa primjereno njegovoj namjeni i kontekstu. Klinički smislen zaključak zahtijeva validaciju za tu upotrebu i populaciju, a ne samo privlačan grafikon ili poznat naziv zadatka. International Test Commission, 2001
Kako je razumno koristiti test?
Koristite ga za istraživanje interferencije i poređenje brzine i tačnosti na istom zadatku u sličnim uslovima. Ako vas brine pažnja u svakodnevnom životu, rezultat igre ne treba određivati da li te brige zaslužuju stručnu procjenu. Ova stranica objašnjava ograničenja mjerenja; ne daje pravilo za samodijagnosticiranje niti savjet o liječenju. Homack, 2004 International Test Commission, 2001
Nijedan citirani rad ne utvrđuje da vježbanje ove igre u pregledniku liječi ADHD, sprečava ga ili općenito čini ljude pametnijima. Potkrijepljeno tumačenje i dalje se odnosi na učinak na određenom zadatku sa sukobljenim informacijama. MacLeod, 1991 Scarpina et al., 2017
Isprobajte povezani besplatni test
Stroopov test
Isprobajte Stroopov test kao edukativni zadatak, tumačeći brzinu i tačnost zajedno. Njegov rezultat nije probir za ADHD, dijagnoza niti zamjena za kliničku procjenu.
Česta pitanja
Znači li velika Stroopova interferencija da imam ADHD?
Ne. Efekat na nivou grupe i individualna dijagnostička vjerovatnoća različite su veličine, a test ograničeno razlikuje kliničke grupe. Homack, 2004
Može li dobar rezultat isključiti ADHD?
Ne. Ovi pregledi ne potvrđuju da je takva upotreba opravdana, naročito kod verzije u pregledniku s drugačijim postupkom. Homack, 2004 Scarpina et al., 2017
Može li vježbanje Stroopovog testa liječiti probleme s pažnjom?
Citirane studije dijagnostike i mjerenja ne utvrđuju da ova igra ima terapijsku korist. Lansbergen et al., 2007 Scarpina et al., 2017
Izvori
- Lansbergen et al. (2007). Stroop interference and attention-deficit/hyperactivity disorder: A review and meta-analysis..
- Homack (2004). Meta-analiza osjetljivosti i specifičnosti Stroopovog testa riječi i boja kod djece.
- Scarpina et al. (2017). Stroopov test riječi i boja.
- Stroop (1935). Istraživanja interferencije u serijskim verbalnim reakcijama..
- MacLeod (1991). Pola stoljeća istraživanja Stroopovog efekta: integrativni pregled..
- Hedge et al. (2017). Paradoks pouzdanosti: zašto robusni kognitivni zadaci ne daju pouzdane individualne razlike.
- Anwyl-Irvine et al. (2020). Realistična preciznost i tačnost internetskih eksperimentalnih platformi, web preglednika i uređaja.
- International Test Commission (2001). Međunarodne smjernice za upotrebu testova.