Ključni dokazi i brojevi
| Osobina | Studija auditivnog raspona brojeva | Vizuelna igra s cijelim brojem |
|---|---|---|
| Ulaz | Cifre se izgovaraju redom | Cifre se vide na ekranu |
| Mogućnosti grupisanja | Zavise od tempa izgovaranja i strategije | Moguće je vidljivo prostorno grupisanje |
| Tumačenje rezultata | Zavisi od pravila te studije za prisjećanje i prekid | Zavisi od pravila same igre |
| Direktno preračunavanje | Nije utvrđeno | Nije utvrđeno |
U auditivnoj studiji učestvovalo je 763 odraslih osoba iz opće populacije, uzrasta 18–65 godina. Tradicionalni prosjek za direktno ponavljanje bio je 6.35, dok je prosjek najvećeg rezultata postignutog na opsežnijem testu iznosio 6.77. Samo ovo poređenje unutar studije pokazuje zašto uz objavljeni prosjek treba navesti i način bodovanja. Woods et al., 2010
Zašto promjena načina prikaza mijenja zadatak
Teorije radnog pamćenja razlikuju procese predstavljanja i kontrole, uključujući verbalnu i vizuelno-prostornu komponentu. Pisane cifre mogu se i verbalno prekodirati, pa razlika nije tako jednostavna da je jedno čisto vizuelno, a drugo čisto auditivno pamćenje. Važni su i način prikaza materijala i ono što osoba radi s njim. Baddeley, 2012
Kada se vidi cijeli niz, njegova struktura može olakšati grupisanje. Istraživanja grupisanja ispituju kako pravilnosti sažimaju nizove; korist koja iz toga proizlazi odnosi se na kodiranu strukturu, a ne samo na sirov broj simbola. Poznat datum ili obrazac može se obraditi drugačije od niza nepovezanih cifara. Mathy et al., 2012 Miller, 1956
Da li viši vizuelni rezultat pokazuje bolje pamćenje?
Samo za testirani zadatak i uslove. Poređenjem se mijenjaju i trajanje prikaza, prilike za ponavljanje, format odgovora i pravila prekida. Istraživanja metodologije testiranja raspona naglašavaju da ovi detalji utiču na mjeru. Bolji rezultat u jednoj verziji ne znači automatski bolji rezultat na svakom zadatku radnog pamćenja. Conway et al., 2005
Šta utiče na to?
Zašto objavljeni kapaciteti pamćenja mogu djelovati neusaglašeno
Cowanov pristup ograničenom kapacitetu odnosi se na grupe informacija pod uslovima osmišljenim tako da ograniče ponavljanje i doprinos dugoročnog pamćenja. Uobičajeni raspon brojeva može imati koristi upravo od tih procesa. Zato poređenje procjene broja grupa s golim brojem cifara miješa različite jedinice i eksperimentalna ograničenja. Cowan, 2001
Intenzivno vježbanje mnemotehnika pruža upečatljiv primjer: uvježbani učesnik naučio je pamtiti mnogo duže nizove cifara koristeći organizovano znanje, bez jednakog prenosa te vještine na nepovezan materijal. To je dokaz stečene vještine, a ne dokaz da se cjelokupno kratkoročno skladištenje povećalo do prikazanog broja cifara. Ericsson et al., 1980
A šta je s normama prema dobi i spolu?
Norme moraju odgovarati modalitetu, vremenu, jeziku, redoslijedu odgovora i bodovanju. Uzorak odraslih testiranih auditivno ne daje preračun prilagođen dobi ili spolu za vizuelnu igru u pregledniku. Primjena njegovog prosjeka na svaku online verziju pretvorila bi koristan istraživački orijentir u pogrešno lično rangiranje. Woods et al., 2010 Conway et al., 2005
Isti oprez važi i izvan zadataka s ciframa: metaanaliza pokazuje da se mjere raspona i n-back testovi samo djelimično preklapaju i da se ne mogu međusobno zamijeniti. Zato visok rezultat na vizuelnom pamćenju brojeva nije utvrđen rezultat n-back testa niti procjena IQ-a. Redick et al., 2013
Ako želite pratiti vlastite rezultate, bilježite svaki format odvojeno, koristite ista pravila prikaza i odgovaranja te zabilježite ponavljate li niz ili ga grupišete. Tako ćete lakše tumačiti vlastita poređenja, ali time ne nastaju reprezentativne norme ni klinička validacija. Woods et al., 2010 Mathy et al., 2012
Isprobajte povezani besplatni test
Test pamćenja brojeva
Isprobajte vizuelni test pamćenja brojeva i rezultat označite kao rezultat tog zadatka. Ako koristite i test auditivnog raspona, zabilježite ga odvojeno. Izbjegavajte poređenje najdužeg uspješno zapamćenog niza u jednoj verziji s prosjekom ili rezultatom određenim pravilom prekida u drugoj.
Česta pitanja
Trebaju li se auditivni i vizuelni rezultati podudarati?
Ovi izvori ne potvrđuju da bi trebalo očekivati podudaranje. Prikaz, strategija i bodovanje mogu se razlikovati. Woods et al., 2010 Baddeley, 2012
Mogu li se pri pamćenju vizuelnih cifara koristiti i verbalno pamćenje?
Da. Ljudi mogu verbalno prekodirati pisani materijal; format prikaza ne garantuje da doprinosi samo jedan sistem pamćenja. Baddeley, 2012
Je li jedan format bolji IQ test?
Za to bi bila potrebna odgovarajuća validacija. Prednost u rezultatu u određenom formatu ne dokazuje opću intelektualnu nadmoć. Conway et al., 2005
Izvori
- Woods et al. (2010). Unapređenje procjene raspona cifara za kratkoročno verbalno pamćenje.
- Cowan (2001). Magični broj 4 u kratkoročnom pamćenju: preispitivanje kapaciteta mentalnog skladištenja.
- Miller (1956). Magični broj sedam, plus ili minus dva: neka ograničenja naše sposobnosti obrade informacija.
- Baddeley (2012). Radno pamćenje: teorije, modeli i kontroverze.
- Conway et al. (2005). Zadaci raspona radnog pamćenja: metodološki pregled i vodič za korisnike.
- Redick et al. (2013). Mjere složenog raspona i n-back testa za radno pamćenje: metaanaliza.
- Ericsson et al. (1980). Sticanje vještine pamćenja.
- Mathy et al. (2012). Šta je čarobno u čarobnim brojevima? Grupisanje i kompresija podataka u kratkoročnom pamćenju.